log0 AA 3

log0 AA 3

Marija Galić: Spoznaja

Izložba slika naziva Spoznaja autorice Marije Galić otvara se 20. travnja, u 19 sati, u Muzeju Prigorja. Izložbu će otvoriti ministar branitelja Tomo Medved, a može se pogledati do 2. svibnja

marija galic 2

Slikom nepredmetnog karaktera izraziti emocije, naznačiti slojevitost životnih stanja, ući u ozračje duhovnog otvorene su mogućnosti umjetničkog čina, dakako u situacijama kada djelo nastaje u sintezi talenta i iskrenosti pristupa.U tom slučaju likovni senzibilitet utkan u doživljaj vodilja je u razradi ideje, koja najčešće u konačnici rezultira ostvarenjima dojmljivih dosega s kompozicijske, kolorističke i ugođajne strane.

Ove opće konstatacije vrijede za slikarski opus Marije Galić koja je formom apstraktnog izričaja dodirnula egzistencijalno u čovjeku, proniknuvši i preko sadržaja kršćanske ikonografije do dubine ljudskih osjećaja ispunjenih tjeskobom, nadom, radošću. Ova izložba zahvaća iskrenošću interpretacije jedan od zasigurno najljepših događaja opisanih u Evanđelju, u predvečerju na kraju uskrsnog dana, susret i razgovor Krista s dvojicom učenika na putu u Emaus, i zbivanjima pri blagovanju i Kristovom blagoslovu za stolom pri večeri. Ne zalazeći u citiranje činjeničnog opisanog u Evanđelju (Luka 24, 13-32), Marija duboko ulazi u srce i dušu učenika (jedan od njih je imenovan, Kleofa) donoseći bojom, dinamičnom ravnotežom, energijom (potencijalnom i do „opipljivosti“ vidljivom) njihova raspoloženja naslućena i izražena u dilemama, zbunjenosti, možda i nevjeri. A u konačnici u prihvaćanju i razumjevanju. Složen je to put koji u ovom slučaju ima motivski biblijski okvir, ali se obnavlja i ponavlja u svom „scenariju“ u ukupnosti, univerzalnosti vremena, ali je i životna nužnost svakog pojedinca. Marija Galić i svojim vjerničkim uvjerenjem prepoznaje sve niti jednostavnog i veličanstvenog razgovora učenika i Krista i sam klimaks susreta uprisutnjen u Gospodinovu lomljenju kruha. Marija je pošla od doživljaja tematskog bogatstva te joj „literarna“ slikovitost nije u prvom planu. Određeno je to unašanje psihološkog u interpretaciju prizora. Vjerodostojnost Lukinog zapisa (a događaj u manjoj mjeri spominje i evanđelist Marko (16,12-13) nije narušena, no Marija želi aktualizirati preko slike likovne asocijativnosti (bez i prizvuka figurativnog) dijaloge Boga i čovjeka, u ozračju Kristove Golgote i Uskrsnuća.

Likovnim sredstvima u logici likovnog i motivskog kontinuiteta Marija Galić stilistikom u rasponu od apstraktnog ekspresionizma do lirske apstrakcije razvila je slijed od dramatskog do poetskog obogaćujući svako djelo emotivnim nabojem. Njen slikarski senzibilitet pokrenut je vitalitetom boje kojom se u osmišljavanju ciklusa gradira njen intenzitet, od užarenosti palete do tiših sazvučja, od gustoće do prozračnosti. I na krajnjim granicama različitosti likovnog luka postojana su svojstva Marijina rukopisa. Slikarska površina zanimljivo je strukturirana, s oblicima sugerirane voluminoznosti, s partijama mrljolikih poteza, usitnjenim tragovima boje koji zajedno u tkivu slika stvaraju prostornost kao likovne i sadržajne kategorije. S kolorističke strane Marija Galić ne teži vatrometu, već s tek nekoliko kromatskih vrijednosti dosiže punu zvučnost i u transparentnosti ploha, otkrivanje boja u njihovoj eruptivnosti i čednosti. Svojim senzibilitetom za profinjenost nijansi i prostorne prodore Marija Galić elementima forme ulazi u ozračje sadržajnog dajući povremeno boji i nenametljivu konotaciju simboličnog. Bojom Marija odražava i uzbuđenje trenutka i tihe korake meditativnog, boje uzdignute i umirene svjetlom,kao odorom u mjenama naviranja slikarske zbilje. Ali i duhovnosti, čistoće u žarištima umjetničke pobožnosti. U svakom slučaju slikama apstraktnog nasada oblika, njihove orkestracije do plodnih partitura skladnog likovnog pravopisa polazište je u plimi predanja stjenovitom i sanjarskom u sakralnom, poslanja gdje se u višeznačnosti pojavnosti forme približavaju zemaljsko i nebesko. Marija razvedenošću slikarskog polja odgovara na sadržajnu ljepotu unutrašnjih i vanjskih motrišta, pokrenutih gradacijama boje. Objektivno slike možemo promatrati i kao motivski „neutralna“ ostvarenja, analizirajući samu njihovu izvornost, autorski pečat u provedbi primjenjenih stilskih načela. Marija Galić ispunjava visoke vrijednosne kriterije osvojene slikarske ekspresije i pri takovom čitanju i pojedinih slika i čitavog ciklusa. Ipak misaona, teološka dimenzija u prvom je planu, iskustvom i slutnjom propitkuju se esencijalna pitanja, s konstantom izraza u njegovanju dostojanstva i teme i slike.

Stanko Špoljarić

marija galic 3

porn porn

log0 AA 3