log0 AA 3

log0 AA 3

35 godina Hrvatskoga likovnog društva

Povodom 35 godina Hrvatskoga likovnog društva u pripremi je jubilarna izložba koja će se održati u Starogradskoj viječnici u Zagrebu od 20. (od 19 sati) do 28. travnja

HLD logo finalProšlo je 35 godina otkako su Drago Belina, Slavko Blažičko, Ivan Češljar, Feliks Čurlin, Lidvina Luketa, Vita Markulin, Kiro Miakić, Đuka Petrek, Ivica Propadalo, Ljubica Veljačić i Miše Vlahutin u djelo proveli zamisao o utemeljenju Zajednice likovnih radnika „Zagreb“. Društvo od toga 20. siječnja 1982., okuplja neakademski obrazovane likovne stvaraoce Zagreba i cijele Hrvatske i svojim aktivnim djelovanjem pomaže brojnim članovima, nadarenim slikarima, kiparima i crtačima u njihovu daljnjem razvoju i afirmaciji.

Impresivan je popis onih koji su tih osamdesetih sudjelovali na brojnim izložbama, simpozijima i kolonijama što ih je društvo, samostalno ili u zajednici s drugima, organiziralo po cijeloj bivšoj državi, ali i u inozemstvu. O tome svjedoči brošura „100 slikara i kipara“, objavljena 1985., kao prva u zamišljenom nizu leksikografsko-biografskih izdanja o članovima društva. Kao urednik potpisao ju je prof. Juraj Baldani, likovni kritičar koji je rad društva usmjeravao punih 20 godina, a na njezinim su stranicama danas mnogi istaknuti afirmirani umjetnici.

Broj članova društva s godinama je varirao, pa je zabilježeno da 1988. okuplja "samo" 77 likovnih neprofesionalnih stvaralaca. Pojedine su se grupe, naime, izdvojile iz ZLR „Zagreb“ u nova društva i asocijacije, a drugi su pojedinci pak, svoje stvaralaštvo profesionalizirali.

Početak devedesetih i Domovinski rat preoblikovali su dotadašnju živu likovnu neprofesionalnu scenu i utjecali i na rad društva. Ono je u tim godinama u neku ruku tragalo za svojim novim smislom, iako su se mnogi njegovi članovi pojedinačno aktivno uključili u obranu domovine ili su je svojim likovnim prilozima obilato pomagali. I ta, tada probuđena humanitarna crta njegovih članova, postat će trajnom karakteristikom i jednom od okosnica budućeg rada društva.

Prekretnica u radu zbila se 1. veljače 1998. kada društvo mijenja naziv u "Hrvatsko likovno društvo“, koji nosi i danas. Time se među ostalim, željelo naglasiti ono što se oduvijek znalo: da društvo ne okuplja samo neprofesionalne likovne stvaraoce iz Zagreba, već i iz cijele Hrvatske te da mu, kao takvom, pripada posebno mjesto na kulturnoj sceni nove države. Međutim ukupne društvene promjene i promjene u državi nisu išle na ruku amaterskom likovnom stvaralaštvu, pa tako HLD ni danas nije u sustavu potpore Republike, nego samo grada Zagreba.

Pa ipak dojmljive su brojke izložaba i kolonija koje svake godine organizira unatoč teškoćama u djelovanju. Kad se jednom bude pisala monografija društva, ostat će zabilježeno da ih je od početka rada do ove godine, upriličeno 283 žirirane, od čega čak 183 od 1998 do danas. Taj podatak govori u prilog tezi o svojevrsnoj, doduše usporenoj, renesansi društva. A osnažuje ju i činjenica da je ove 2017, na popisu 170 redovnih članova. Valja još u ovom kratkom osvrtu zabilježiti da su predsjednici društva od njegovih početaka redom bili Miše Vlahutin, Bratislav Lebanić, Ljiljana Lauš Belko, Ante Živković, Mladen Vukelić Moro, Nada Radović Dugandžić, Gordana Karlović vd, Agata Jakoplić Antolić, Damir Malić, Josip Fijucek, Juraj Jonke, vd i sada Snježana Filipčić.

S društvom su tijesno surađivali i umjetnički ga usmjeravali, uz prof Jurja Baldanija, i likovni kritičari i pedagozi prof. dr. Antun Bauer, prof. Dubravko Lepej, mr. Sanja Grković, dr. Đurđa Mesić, prof. Mirjana Šigir te sada već 10 godina prof. Milan Ilić. Računa se da je u proteklom periodu kroz društvo prošlo najmanje 850 neprofesionalnih likovnih stvaralaca.

Juraj Jonke, dopredsjednik HLD-a

porn porn

log0 AA 3