log0 AA 3

log0 AA 3

Najava izložbe fra Petra Perice Vidića u Franjevačkoj galeriji

od 22. veljače (u 17 sati) do 12. ožujka 2017. godine

Fra Petar Perica Vidić 2

FRA PETAR PERICA VIDIĆ

Prije ove izložbe u Franjevačkoj galeriji na Širokom Brijegu, fra Perica je imao samostalnu izložbu u Gorici u suradnji s Bratovštinom sv. Stjepana Prvomučenika. I Goricu i Široki Brijeg razgorio je fra Perica svojim kolorističkim pristupom. On pejzažu daje onu boju koju, gledajući ga, u sebi doživi. Taj je govor njegova pejzaža uvijek i iznova originalan i snažan. Tako stvaran i živopisan kao da je fra Perica dan i noć sa štafelajem pred svojim pejzažima. I ova izložba na Širokom Brijegu nastavlja priču fra Peričina kista i umjetničkog nadahnuća. Sve su slike pune svjetla i prepune kolora. Njegov kolorit postao je prepoznatljiv, postao je ono što je odredilo fra Pericu kao slikara. Od svih boja, što će i sam autor naglasiti, najdraža mu je plava. No njegovi čempresi znaju biti i crveni, a grmovi ne samo u zelenoj već i u drugim bojama. Fra Perica ljubi pejzaže i u njima uživa, hoda, kreće se. Daje oduška svojoj raspjevanoj franjevačkoj duši i druge zove da dušu odmore u perivojima koje je oslikao. Na tom tragu, u prigodi jedne od samostalnih izložbi, fra Perica naglašava: „Pored Boga, na svijetu najviše volim ljude, to u duši doživljavam. Preko umjetnosti želim ljude učiniti sretnima.“

Fra Petar Perica Vidić 1

Mnogim je svojim izložbama fra Perica razveselio duše ljudi. On je to shvatio i kao dio svoga poslanja: Vidjeti ljepotu koju Bog udahnjuje u svoje stvorove, slikarski je opjevati i predočiti drugima. On kao da svojim umjetničkim pristupom nastavlja Pjesmu stvorova svoga duhovnog vođe i oca sv. Franje Asiškoga. Zasigurno je na njegov odnos prema pejzažu i prirodi utjecao i jedan od spomenutih učitelja Gabrijel Jurkić. Ozemlje koje ih je obojicu iznjedrilo predivan je krajobraz koji je mogao stvoriti samo dragi Bog. Gabrijel je naslikane krajobraze izlagao u samostanu Gorica na hodniku da ih ljudi vide, dok idu u crkvu, prepoznaju ih i da im se dive. U tom je divljenju, dakako i sam je uživao, kao i njegovi učenici koji su ga ponijeli u život i utkali ga u umjetnički izričaj. Tako i fra Perica.

Fra Petar Perica Vidić 3

Zajednica kojoj fra Perica pripada – Bosna Srebrena – od svog početka njeguje lijepo, njim obogaćuje i sakralizira, bilo da se radi o gradnji i opremanju crkve, kapele, samostana, kuće, o tiskanju knjige ili o glazbi. Naime, ljepota je Božje svojstvo. Uočavati i stvarati ljepotu, osjećati je i u njoj uživati – to čovjeka usrećuje, obogaćuje, uzdiže i vodi u susret sa Stvoriteljem. Zato je Bosna Srebrena i postala jednom velikom galerijom, jednim neponovljivim ateljeom. Bosna Srebrena od svojih početaka ljubi umjetnost i cijeni umjetnike. Pa tako i fra Pericu. U tom joj ništa nije moglo stati na put. Ni rat, ni glad, nevolja, progon. Lijepo je bilo neraskidivi dio njezina života. I slagala ga je u svojim samostanima i svojim kućama. Slagala ga do neslućenih razmjera. Želite li danas vidjeti ljepotu i bogatstvo umjetnosti s kojeg god područja, pođite do legendarnih samostana Bosne Srebrene: Kreševa, Fojnice, Kraljeve Sutjeske. A oni, su najstariji i najveći, iznjedrili opet sve druge i tolike kuće, galerije, zbirke.

Fra Petar Perica Vidić 4

Bosna je Srebrena sa svojim ujacima sjedala pred štafelaj i sve oslikala, opisala, ispričala, u kip isklesala. Zlu ne trebalo i da se ne zaboravi. I na ovaj način zapamti. Da, uvijek je uz šteriku, kad mine dan natovaren umorom i tegobom, strahom i progonom, sjedao njezin kroničar ujak, i guščjim perom i tintom ispisivao što se u njem zgodilo. Što se živjelo, što je Bosna Srebrena na svojim plećima nosila i izdržala. Zato na uvid imamo danas i kronike, i slike, i kipove, i knjige. Sve to pred nas u bogatom naručju iznosi Bosna Srebrena. I evo u ovoj izložbi na Širokom Brijegu jedan od njezinih članova fra Perica Petar Vidić nastavlja tu navadu i predivnu tradiciju Bosne Srebrene.

Fra Ante Marić

pozivnica

Fra Petar Perica Vidić rođen je 7. kolovoza 1938. u Sarajevu. Osnovnu školu završava u Sarajevu, klasičnu gimnaziju u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Visokom, a studij filozofije i teologije na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu. Godine 1962. radi u ateljeu akademskog slikara Gabrijela Jurkića, a 1965. i 1966. u ateljeu akademskog slikara prof. Stane Kregara u Ljubljani. U ljeto 1966. odlazi u Beč i pohađa Akademiju likovnih umjetnosti. Student je grafičkog odsjeka u klasi prof.  Maxa Melchera. Od 1970. predavao je likovnu umjetnost a kasnije i povijest umjetnosti na Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Visokom. U svojoj franjevačkoj zajednici Bosni Srebrenoj obnašao je mnoge dužnosti, najviše kao odgojitelj mladih franjevaca. Od 2000. godine predsjednik je Matice hrvatske u Sarajevu. Od 1995. član je Akademije nauka i umjetnosti BiH. Dosad je imao oko 100 samostalnih izložbi u zemlji i inozemstvu.

porn porn

log0 AA 3