log0 AA 3

log0 AA 3

Izbjeglički medijski portal u hotelu Porin

DSC 1210

Četvero zagrebačkih studenata prijavilo se krajem prošle godine za nagradu HULT s idejom medijskog portala čiji bi novinari bile izbjeglice

HULT je najveće globalno studentsko natjecanje koje je svake godine posvećeno nekom od aktualnih svjetskih problema, a ovogodišnja tema bila je izbjeglička kriza.

Karlo Tašler, Tomislav Zvonarek, Jan Martinjaš i Anto Lovrinović, četvero studenata VERN-a okupljenih u tim Refugee Reporters, smislili su projekt portala s pričama o izbjeglicama, a jedan dio sadržaja bi i prodavali po modelu novinskih agencija, gdje bi se priče izbjeglica o izbjeglicama distribuirale preko sustava pretplate.

"Tim putem bi došli do jedinstvenih priča do kojih drugi novinari ne bi mogli stići. Novinari iz redova izbjeglica imaju izravan pristup pričama u azilu, u kampovima i općenito mjestima gdje ima izbjeglica“, ističe Karlo Tašler, jedan od autora projekta.

"Izbjeglicama je lako razgovarati s drugim izbjeglicama, među njima se stvara povjerenje, pa se oni mogu izraziti, govoriti o svojim problemima i pričama, te će zbog toga ovaj portal jako dobro funkcionirati“, slaže se Pakistanac Ina, budući urednik portala.

"Ovaj projekt je prijeko potreban. Svaki put kad slušamo o izbjeglicama u medijima to je u negativnom svjetlu, a ne postoji platforma na kojoj bi se oni izrazili“, ističe Ina.

Njihova ideja je na kraju pobijedila na hrvatskom izdanju nagrade, pa će četvero studenata početkom ožujka otputovati u San Francisco gdje će se sa svojim projektom boriti za ulazak u finale i osvajanje glavne nagrade od milijun dolara kojom će svoju ideju moći provesti u praksu.

"S osvojenih milijun dolara bi cijelu stvar digli na globalnu razinu, te bi sjedišta imali u svim većim europskim gradovima“, otkriva Tašler, dodavši kako već sad imaju po jednog novinara u Austriji, Francuskoj i Njemačkoj. Pobjedničke ideje bit će proglašene 4. ožujka.

Negativne vijesti

Autori projekta ističu kako je njegov cilj borba protiv negativnih vijesti koji dominiraju današnjim medijima, bilo zbog financijskih, bilo zbog političkih razloga.

"Većina medija forsira negativne vijesti jer one privlače čitanost, pa je tako i u slučaju izbjeglica. Mi želimo promicati pozitivne vijesti, istinite i bez predrasuda", istaknuo je za Hinu Anto Lovrinović, jedan od studenata.

Njegov kolega Jan Martinjaš ističe kako se projekt sastoji od tri komponente kojima bi se moglo pomoći izbjeglicama.

Kao prvo, na portalu će se zaposliti određen broj izbjeglica koji će postati novinari, fotografi i snimatelji. Tople ljudske priče koje će taj medij objavljivati doprijet će do svijesti javnosti i time pripomoći u shvaćanju da je „riječ o ljudima kao i svima drugima“, rekao je Martinjaš o drugoj komponenti.

Na kraju, projektom će se kroz priče promicati ljudi i njihove vještine, što bi im moglo pomoći u daljnjoj potrazi za poslom i integracijom u društvo.

Priče izbjeglica

Pakistanac Ina u svojoj je domovini već radio kao novinar.

"Lokalna zajednica je uvijek u strahu od izbjeglica kao skupine, te se pitaju tko smo, što želimo i odakle smo došli. Između njih i nas postoji jedan jaz kojeg želimo ukloniti“, naglašava.

"Zbog toga se želimo pokazati tko smo i što znamo. Mi smo ljudska bića. Dosad nismo imali prozor kroz koji bi to mogli iskazati, a ovo je dobar početak“.

Ina naglašava kako na budućem portalu žele širiti priče koje su privlačne i pozitivne, poput jedne već napisane, o izbjeglici koji je izradio instrument dok je čekao odluku o svom azilu.

"Dok je čekao odluku palo je jedno drvo, pa je iz njega počeo izrađivati afganistanski instrument damburu. Nikome nije otkrio što će izraditi, šaleći se da radi brod za put do Italije“, prepričava Ina.

"Dovršio je svoju damburu i počeo svirati na njoj, a njegova glazba nas je odvela do Afganistana. To je bilo opuštajuće i za njega i za nas. Pouka priče je da treba iskoristiti svo slobodno vrijeme“, zaključuje.

Donya, jedna od novinarki budućeg portala, trenutno piše o afganistanskoj obitelji koju je upoznala u Iranu, svojoj domovini u kojoj trenutno živi oko 3 milijuna afganistanskih izbjeglica, tvrdi. Donya je u Teheranu radila kao volonterka koja je afganistansku djecu učila farsi pošto ona nemaju prava ići u tamošnje škole jer ne posjeduju osobne dokumente.

"To je zanimljiva priča jer je otac iz te obitelji fantastičan umjetnik, imaju puno želja i ambicija, ali su sve izgubili u ratovima koji u Afganistanu traju cijeli njihov život“, rekla je Donya, dodavši kako može shvatiti tu obitelj jer je u Iranu rat trajao osam godina, pa zna kako je to živjeti u strahu, a smatra da to znaju i ljudi u Hrvatskoj.

"Zato želimo izgraditi most između izbjeglica i ljudi, jer su u medijima samo negativne priče. Ovdje u prihvatilištu se događaju jako lijepe stvari. Na primjer, neki dan je netko počeo čistiti područje oko azila. O takvim pričama treba pisati“, zaključuje Donya i dodaje kako voli Hrvatsku jer vidi sličnosti između Iranaca i Hrvata s kojima je oboje lako razgovarati i prijateljski su nastrojeni.

Uz Donyu, na portalu će raditi i njezin suprug Shayan, fotograf koji je za Hrvatsku otprije znao samo kroz Ćiru Blaževića i Branka Ivankovića, nogometne trenere koji su obilježili iranski klupski nogomet. Usprkos tome, Shayan otkriva da je u Hrvatskoj vidio puno znakova koji su mu rekli da ovdje treba ostati.

"Želimo ostati ovdje, i imamo plan“, naglašava taj iranski bračni par.

U radu portala će sudjelovati i pjesnik Said iz Sirije koji će na njemu objavljivati svoju poeziju. Dosad je pisao pjesme o ljubavi, prirodi, ljepoti, svojoj majci i prijateljima, ističe, no nakon što ga je okružio rat i tuga ljudi, krenuo je pisati i o takvim temama, pa trenutno piše knjigu kojom želi objasniti kako iz zlouporabe religije dolazi do terorizma.

"Ne može se uvijek pisati o lijepim stvarima“, zaključuje taj sirijski pjesnik, čija je želja „zaustaviti ratove“ i da „mir dođe do svih dijelova svijeta“.

Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM), od siječnja 2015. do danas je u Europu stiglo više od 1,4 milijuna migranata, od kojih je velik dio njih došao iz bliskoistočnih zemalja pogođenih sukobima.

Europska komisija je još 2005. usvojila nacrt "Zajedničke agende za integraciju" u kojem je preporučila sudjelovanje u kulturnim aktivnostima kao jednim od puteva prema razbijanju jaza između lokalnog i migrantskog stanovništva.

U lipnju 2016. Europski parlament je raspravljao o Akcijskom planu za integraciju državljana trećih zemalja, a Komisija je u Bruxellesu održala skup na kojem je u dijalogu s organizacijama koje se bave ulogom kulture u inkluziji izbjeglica i migranata došla do zaključka da im kreativni rad pomaže u nošenju s traumama, razvoju vještina i osjećaja sposobnosti, kao i u rješavanju i prevenciji sukoba.

Kroz zajedničko stvaranje i produkciju, kreativni proces može dovesti do promjena, a izbjeglicama se kroz izražavanje omogućuje da aktivno sudjeluju u novim zajednicama, te da izraze svoj kulturni identitet u novom, europskom okruženju, zaključuje se u izvještaju s tog skupa. Izvor Hina

 

porn porn

log0 AA 3