log0 AA 3

log0 AA 3

Kako je zagrebački kvart Črnomerec dobio ime

Zagreb je prepun legendi i zanimljivih činjenica, no mi smo se ovoga puta odlučili osvrnuti na Črnomerec i njegovu povijest

images44Mnogo je različitih priča i legendi o tome kako je zagrebački kvart Črnomerac dobio ime.

1. verzija Črnomerca

Prema jednoj usmenoj predaji pored potoka koji se spuštao niz zapadne obronke Medvednice smjestilo se više mlinova. U jednom od njih, mljevenje žitarica obavljao je mlinar prozvan “Črnomerec”, a po njemu je naziv dobio i potok, pa tako i samo naselje, koje enki dokumenti spominju kao gradski posjed “selo Černomerci kod Svetog Duha”, “selo Fraterščica, selo Čuković iznad Svetog Duha, selo Vrhovec i posjed Jelenovec”.

2. verzija Črnomerca

Bakice starosjediteljice ovoga djela grada kažu kako je bio jedan visoki tamnoputi gazda koji je varao kumice na vagi i one su ga se bojale. Nazivali su ga črni merec te se pretpostavlja da je od toga današnji Črnomerac dobio ime.

Iz povijesti Črnomerca

Arheološka nalazišta na području Črnomerca (Donja Kustošija) i susjedne Gradske četvrti Podsused-Vrapče (spilja Veternica) navode na zaključak o boravku ljudi na ovom prostoru već u kameno doba, prije više od 35.000 godina.

Više materijalnih ostataka nalazimo iz vremena Rimljana. Rimska cesta koja je spajala Medvednicu sa Savom, protezala se od Ilice preko Svetoga Duha, Kustošije i južnoga dijela Grmoščice na Donje Vrapče i Stenjevec.

Život na području Črnomerca, ali i na znatno širem prostoru, u srednjem je vijeku ponajprije vezan uz Medvedgrad, utvrdu na uzvisini jednog od istaknutih medvedničkih izdanaka, praktički na samoj granici današnjih gradskih četvrti Črnomerec i Podsljeme. Djelomično obnovljene ruševine Medvedgrada i danas su vidljive praktički iz svakog kuta grada Zagreba i njegove bliže okolice. Utvrdu je u razdoblju od 1248. do 1252. dao sagraditi zagrebački biskup Filip, sredstvima Zagrebačke biskupije, a prema nalogu Pape Inocenta IV. o gradnji obrambenih građevina radi sprečavanja prodora Turaka prema Papinskoj državi. Medvedgrad predstavlja iznimno vrijedan spomenik kulture i prošlosti. U njegovu sklopu ističu se impozantna romanička obrambena kula, jedinstvena romaničko-gotska kapela Sv. Filipa i Jakova, gotičke palače i zdenac bistre vode koji je omogućavao život u utvrdi. Napušten je nakon potresa 1590. Zbog skupog održavanja Medvedgrad je često mijenjao gospodare, od Kaptola do Biskupije i kralja. Moćni gospodari utvrde bili su strah i trepet podmedvedničkih sela, a sukobljavali su se i sa zagrebačkim građanima, što je August Šenoa opisao u "Zlatarevu zlatu".

unnamedttt

Črnomerec se spominje već u 13. i 14. stoljeću kao jedno od naselja gradečkih kmetova. U 17. stoljeću na tom se području spominju još neka gradska sela: Čukovići, Vrhovci, Jelenovec i Domjanići.

Na jugozapadu Gradske četvrti Črnomerec nalazi se zemlja Grmoščica što ju je plamić Petar u srednjem vijeku darovao Kaptolu. U starom opisu toga prostora spominje se blatni brijeg, a tu se i danas izrađuje opeka.

Godine 1819. selo Črnomerec ima 197 stanovnika, a 1878. taj se broj povećava na 725. Nekako u to vrijeme razvijaju se i novija naselja na području današnje gradske četvrti: Mikulići, Fraterščica, Bijenik, Novaki, Kustošija...

U Mikulićima je 1868. poduzetnička obitelj Pongratz sagradila, prema projektu uglednoga zagrebačkog graditelja Kleina, jedinstven ljetnikovac neoromaničke forme, danas najpoznatije obilježje toga prostora.

U drugoj polovici 19. stoljeća bitno se ubrzava gospodarski razvoj ovoga dijela grada Zagreba, posebice nakon gradnje željezničke pruge prema Zidanom Mostu (1862.) i Karlovcu (1865.), te ciglane u Ilici 157 (1870.) i Ilici 288 (1885.) Ubrzo je uslijedila gradnja većega broja proizvodnih pogona drvne, prehrambene, tekstilne, kemijske, metaloprerađivačke, duhanske i industrije papira. Tu su nikle i stasale neke od danas najpozatijih zagrebačkih tvrtki: Pliva, Franck, Zagrebačka pivovara, Kamensko, DTR... Bitan doprinos identitetu toga prostora dala je i gradnja bolnica i vojarni.

Do 1945. granica grada Zagreba bila je na potoku Kustošak pa je zapadni dio današnje četvrti Črnomerec tek tada postao sastavnim dijelom grada. Najveći dio prostora današnje četvrti u razdoblju od 1945. do 1952. nalazi se u granicama tadašnjeg VI. gradskog rajona Črnomerec. No, neki dijelovi Četvrti tih se godina tek postupno uključuju u Grad Zagreb. Tako Kustošija, koja je pripojena Gradu 1945., do 1947. ima status posebnog VII. gradskog rajona, a područja mjesnih narodnih odbora Bijenik i Mikulići ulaze u sastav Grada tek potkraj 1949. Nakon ukidanja gradskih rajona, 1952., glavnina područja Črnomerca nalazi se u granicama jedinstvenoga užeg gradskog upravnog područja u nadležnosti Narodnog odbora Grada, a za njegov je zapadni dio osnovana periferna gradska Općina Kustošija. Godine 1953. Črnomerec, još uvijek bez područja Kustošije, postaje jednom od osam općina užega gradskog područja. Od 1955. Kustošija je u sastavu tadašnje općine Susedgrad koja se 1962. pripaja Općini Črnomerec. Od 1967. Grad Zagreb, kao jedinstvena općina, obuhvaća, među ostalim, i cijeli Črnomerec. Područje današnje gradske četvrti od 1974. u cijelosti ponovo pripada Općini Črnomerec koja egzistira do 31. prosinca 1990. zagreb.hr

porn porn

log0 AA 3