log0 AA 3

log0 AA 3

Održan okrugli stol Prirodna baština i turizam

Picture 109

U Knjižnici HAZU u petak, 28. listopada održan je okrugli stol Prirodna baština i turizam na kojem se dinamično raspravljalo o aktualnoj problematici međuodnosa prirodne baštine i turizma, pri čemu se ukazalo na dobre i loše primjere korištenja prirodne baštine u razvoju turizma

Organizirali su ga Znanstveno vijeće za prirodoznanstvena istraživanja Jadrana i Znanstveno vijeće za zaštitu prirode Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Skup je otvorio potpredsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt koji je podsjetio da je Akademija osnovala Odbor za zaštitu dobara od nacionalnog interesa koji je nedavno objavio knjigu Hrvatska prirodna bogatstva s popisom i analizom svih prirodnih bogatstava i resursa Hrvatske. Među problemima vezanima uz prostorno planiranje naveo je legalizaciju bepravne gradnje i pri tom istaknuo vrjednotu očuvanja identiteta hrvatskog prostora kojeg obilježavaju Dioklecijanova palača, Dubrovnik, Šibenik, Zadar i drugi biseri arhitekture. „Prirodna bogarstva jedinstvena su u Hrvatskoj i nikad ih ne smijemo olako predavati, već im treba pristupati istančano i kvalitetno“, kazao je akademik Neidhardt.

Povod održavanju okruglog stola bile su učestale pojave zloporaba prirodne baštine, odnosno konflikata koji se javljaju, primjerice prijedlogom izgradnje zabavnog parka na Zlatnom ratu u Bolu na Braču, namjerom izgradnje hotelskog naselja u Malostonskom zaljevu koji je zaštićeno morsko područje namijenjeno uzgoju školjaka ili apatrmanizacijom u Nacionalnom parku Plitvice.
Dr. sc. Saša Poljanec-Borić iz Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar govorila je o prirodnoj baštini i turizmu u socioekonomskoj perspektivi i istaknula da je razvoj turizma velika prilika, ali i jedna od najvećih prijetnji za biološku i geološku raznolikost Hrvatske. „U 2015. čak 1,2 milijarde ljudi na svijetu bilo je na putovanju, a broj turista raste prije svega zbog porasta broja stanovnika Zemlje“, kazala je Poljanec-Borić, dodavši da turizam donosi visoke prihode, zbog čega se sve više ulaze u turističku infrastrukturu. Upozorila je na paradoks kako turizam istodobno povećava vrjednost prirodne baštine, ali i doprinosi njezinom uništenju proizvodnjom masovne potražnje za takvim destinacijama, zbog čega je kao zadatak zacrtan održivi razvoj turizma. Kao dobar primjer države koja provodi takav oblik turizma spomenula je Švicarsku za koju se procjenjuje da će do 2024. imati godišnju stopu razvoja turizma od šest posto, uz godišnji dolazak od 12 do 13 milijuna turista. Dok je dr. sc. Hrvoje Carić iznio pouzdane podatke predočivši ih na globalnoj razini, pa je ustvrdio kako je 10 do 20 posto putovanja motivirano boravkom u prirodi, što je motiv i 20 posto turista koji dolaze u Hrvatsku.

porn porn

log0 AA 3