log0 AA 3

log0 AA 3

Nagrada Zadarske županije za životno djelo Tomislavu Marijanu Bilosniću

Tomislav Marijan Bilosnić

BILOSNIĆ JE SUVREMENI HRVATSKI HOMO UNIVERSALIS

Na posljednjoj županijskoj skupštini u ovom mandatu održanoj u četvrtak, 9. ožujka 2017. godine jednoglasno je potvrđena odluka o dobitnicima županijskih nagrada. Dobitnik nagrade za životno djelo je ugledni hrvatski književnik, slikar, fotograf i novinar Tomislav Marijan Bilosnić, danas poznat i u svjetskim razmjerima, koji ove 2017. godine slavi 70. obljetnicu života i 50. godišnjicu iznimno plodnog umjetničkog rada.

Dobitnici godišnjih nagrada zlatni olimpijci: trener Edo Fantela, jedriličari Šime Fantela i Igor Marenić, atletičar Stipe Žunić, za znanost Ivan Župan i Tomislav Šarić, za humanost i plemenitost Tanja Blaslov i Igor Blaslov, Udruga tehničke kulture Faust Vrančić iz Obrovca, te Zračna luka Zadar u Zemuniku. Svim dobitnicima čestitao je predsjednik skupštine Željko Lončar koji će im priznanja uručiti na svečanoj skupštini koja će se održati 20. travanja.

Za najtežih dana Domovinskoga rata, u doba potpune opsade grada ostavljena na meti agresoru s kopna, mora i zraka, Bilosnić je ostao među njegovim zidinama pokrećući Samostalni vod umjetnika. U katakombama skloništa pod svijećama i bukom granata sa svojim zadarskim kolegama recitirao je poeziju, organizirao koncerte, kazališne predstave, likovne izložbe. Samostalni vod umjetnika – Zadar pod njegovim je vodstvom objavio već početkom 1992. godine prvu ratnu monografiju - Zadar Destruction: anno domini 1991.O dvadesetoj obljetnici Samostalnog voda, 2012. godine, Bilosnić je objavio i uredio spomen-monografiju Samostalni vod umjetnika Zadar – dokumenti. O ratnom stradanju Zadra 1991. godine Bilosnić je napisao i 2008. godine objavio roman Listopad. S obzirom da je roman ispisan u mitsko-simboličkim pismom, književna kritika ga je situirala kao jedinstveni primjer hrvatske ratne proze.

O laureatu za Nagradu za životno djelo među ostalim stoji: Tomislav Marijan Bilosnić u posljednjih pedeset godina svojom je radnom predanošću ali i humanističkom otvorenošću slobodi misli i umjetničkoga djelovanja na hrvatskoj kulturnoj sceni postao simbolična slika grada Zadra i Zadarske županije, poznat na nacionalnoj i svjetskoj umjetničkoj sceni. Tomislav Marijan Bilosnić književnik je koji dosada bilježi više od sto i dvadeset knjižnih izdanja i gotovo osamdeset samostalnih likovnih izložaba. Za mnoge od ovih pjesničkih knjiga Bilosnić je ovjenčan nacionalnim i inozemnim nagradama, za zbirku Molitve ovjenčan najprestižnijom nacionalnom pjesničkom nagradom „Tin Ujević“ ili pak međunarodnom nagradom „Vlado Puljić“ za pjesničku knjigu Afrika. I njegove najnovije pjesničke zbirke Odisej i Vrt, također su ovjenčane književnim nagradama, Odisej je dobio nagradu "fra Martin Nedić" a zbirka Vrt nagradu „Neretvanska maslina“. Nagradu Pasionske baštine Bilosnić je dobio za svoj Križni put, koji je izveden na Prvom hodočašću hrvatskih studenata u Mariji Bistrici, kao i prvu nagradu „Stjepan Kranjčić“ na Susretima hrvatskoga duhovnoga književnoga stvaralaštva. Za roman Listopad, koji tematizira opsadu Zadra 1991. godine, nagrađen je Nagradom Dubravko Horvatić. Četiri godine za redom Bilosnić je dobio prvu nagradu za hrvatski književni putopis čiji je pokrovitelj Ministarstvo kulture RH.

Ipak, pjesnička zbirka Tigar autoru je donijela izniman književni uspjeh. Osim što je za nju ovjenačan književnim nagradama (npr. Crvena ruža Elbasana, u Albaniji, ili Ilinden, u Makedoniji), ona je prevedena i objavljena na četrnaest stranih jezika¬ – engleski, njemački, talijanski, španjolski, slovenski, rumunjski, mađarski, makedonski, albanski, portugalski, bugarski, pa čak kao raritet u hrvatskoj književnosti Tigar je objavljen i na romskom jeziku.

Zasigurno su samom autoru najdragocjenija dva izdanja – američko izdanje The Tiger is the World koju je izdavač Xenos Books (New Mexico, SAD) objavio u ljeto 2012. godine te španjolsko izdanje El tigre, objavljeno za cjelokupno španjolsko govorno područje u Salamnci 2015. godine. Američko izdanje Bilosnićeva Tigra pokriva cjelokupno englesko govorno područje pa je u tom pogledu Bilosnić postigao na nacionalnoj razini najviše inozemno priznanje za književnost i pjesništvo, a u jesen iste godine uvaženi američki književni znanstvenik John Taylor Bilosnićevu je zbirku uvrstio među dvadeset pjesničkih naslova koje preporuča u SAD-u. Također, esej o Bilosnićevu pjesništvu dr Jonh Taylor uvrstio je u svoju knjigu A Little Tour trough Europaen Poetry (Mali pregled europske književnosti), u kojoj je Bilosnić jedini zastupljeni autor iz cijele Hrvatske te time i reprezentacije vlastite nacionalne književnosti. Tijekom 2015. godine Bilosnićev je Tigar objavljen na španjolskom jeziku i to na čileanskim književnim portalima. Cjelokupni prepjev na španjolski jezik objavljen je u zasebnom izdanju El tigre, u prijevodu Željke Lovrenčić. Za ovu je knjigu predgovor napisao uvaženi šapnjolski pjesnik i sveučilišni profesor Alfredo Perez Alencart, istaknuvši kako je Bilosnićevo pjesništvo otkriće i događaj u suvremenoj europskoj poetskoj produkciji. Iste godine Tigar je preveden i u Rumunjskoj. „Kažem tigar i pojavi se Tomislav. To je sloboda. Poezija također. Poezija nalik mekome snijegu, nalik Tigru rođenome u Ulici Zadarskog mira u hrvatskome gradu Zadru... Da bi se to moglo dogoditi, treba se ukotviti u maštu, preobraziti se, vjerovati samome sebi i obznaniti kao što to čini Veliki pjesnik koji se preziva Bilosnić“ – piše akademik Alfredo Pérez Alencart o Bilosniću.

Za fotografiju Bilosnić je nagrađen međunarodnom Zlatnom plaketom, kao što je dobio i međunarodnu Zlatnu plaketu za slikarstvo.

U svemu Tomislav Marijan Bilosnić suvremeni je hrvatski homo universalis. Upravo na tragu svojih renesansnih svestranih prethodnika, on na isti renesansni i vitalistički način tretira vlastiti prostor. Stoga gotovo da nema književnoga ostvarenja u kojem Bilosnić ne evocira Zadarsku županiju, njenu povijest i sadašnjost, kulturno bogatstvo i mediteranski civilizacijski duh. Za ovoga umjetnika Zadarska županija, poglavito Ravni kotari i Bukovica je uistinu locus amoenus, sanjani i žuđeni prostor umjetničkog utočišta. Postmoderna opsjednutost poviješću u Bilosniću je pronašla vjerodostojna predstavnika. Umjetnik i Zadarska županija nakon pola stoljeća u potpunom su identitetskom simbiotičkom jedinstvu, stoga se Bilosnića s pravom naziva Zoranićem suvremenoga doba. Nagrada Zadarske županije za životno djelo čini se kao prirodno priznanje umjetniku koji je temeljni nositelj kulturno-identitetske slike Županije i Ravnih kotara u posljednjih pet desetljeća.

porn porn

log0 AA 3