Akademija Art

Zagreb © Hrvatski ekskluzivni magazin za umjetnost i vijesti

SVIJET

U Bruxellesu završen dvodnevni sastanak na vrhu NATO-a

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović ocijenila je kako je sastanak na vrhu šefova država ili vlada zemalja članica NATO-a bio uspješan, iako je povremeno bio i izazovan

“Mislim da je bio vrlo uspješan. I ranije sam kazala kako će predsjednik Trump doći s vrlo čvrstim zahtjevima za izdvajanje dva posto za obranu, a 20 posto od toga za modernizaciju obrambenih snaga. Mislim da to čini s pravom jer smo se još u Walesu 2014. obvezali da ćemo na tu razinu podići izdvajanja za obranu. Ja bih rekla da su to za nas investicije, a ne potrošnja”, kazala je predsjednica Grabar-Kitarović nakon dvodnevnog sastanka na vrhu NATO-a.

Američki predsjednik Trump je tražio da se dva posto počne izdvajati što prije, te da se kroz neko razdoblje to poveća na četiri posto BDP-a za obrambene proračune. “Za sve nas ovih četiri posto bilo je iznenađenje jer smo se svi prije dogovorili za dva posto do 2024. godine, što je i službeni zaključak sastanka na vrhu”, kazala je Predsjednica.

Dodala je kako je Hrvatska povećala svoj obrambeni proračun, da će ga nastaviti povećavati te da zamjenjuje istočnu tehnologiju zapadnom. Najavila je kako će se u NATO-u razgovarati i o kriterijima za izračun izdvajanja za obranu, pa tako neke zemlje u to računaju i vojne mirovine, a neke uračunavaju i ono što ulažu u osiguranje granica. Hrvatska trenutačno za obranu izdvaja 1,33 posto BDP-a, do 2024. trebala bi dostići dva posto, ali kada bi se uzelo u obzir ono što ulaže u sigurnost granica, što je i dio priprema za Schengen, već sada bi to bilo preko dva posto.

Predsjednica Grabar-Kitarović je izrazila zadovoljstvo što se NATO konačno fokusirao i na svoje južno krilo, a ne samo na istok, jer s juga dolazi puno ugroza poput nekontroliranih migracija, terorizma I radikalnih ideologija.

“Zato je važno prosirenje NATO-a. Makedonija je konačno dobila pozivnicu i želimo da se postupak njezina pristupanja završi što prije”, kazala je Predsjednica, dodajući da je je nezadovoljna što ponovno nije ostvaren napredak oko aktiviranja Akcijskog plana za Bosnu i Hercegovinu.

“Jučer sam na sastanku i za vrijeme večere kazala kako svi imamo odgovornost za budućnost Bosne i Hercegovine i stabilnost jugoistoka Europe i da ne želimo da se ikada više ponovi ono što smo jučer obilježavali – godišnjica tragedije u Srebrenici. Podsjetila sam sve za stolom da razmišljaju o majkama i obiteljima koje su tu izgubile svoje članove i da se to nikada više ne ponovi”, kazala je Predsjednica.

Predsjednica Grabar-Kitarović kazala je kako je američkom predsjedniku Trumpu ukazala na potrebu potpisivanja sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Sjedinjenih Američkih Država i Hrvatske, što bi otvorilo put većim ulaganjima i trgovini između dvije zemlje. Dodala je kako je zamolila predsjednika Trumpa za dodatni angažman oko LNG terminala i diversifikacije opskrbe energijom.

Na marginama sastanka na vrhu predsjednica Grabar-Kitarović razgovarala je i s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel. Teme razgovora bile su regionalna pitanja, posebice o stanju u Bosni i Hercegovini i izborima koji se ove jeseni tamo održavaju, o odnosima Hrvatske i Srbije.

“Posebno sam htjela razgovarati o Inicijativi triju mora s obzirom da se u pojedinim medijima javljaju insinuacije kako se Njemačka protivi toj Inicijativi i da je uperena protiv Njemačke. Međutim, dobila sam apsolutna uvjeravanja da Njemačka nema ništa protiv te Inicijative, štoviše da razumije naša nastojanja na izgradnji prometne, energetske i digitalne infrastrukture”, kazala je Predsjednica.

“Njemačka vidi Hrvatsku kao partnera, oni su svjesni naše pozicije i da nitko od nas ne želi biti europska čekaonica. Podržavaju nas za ulazak u schengenski prostor i vjerujem da ćemo nastaviti pozitivnu suradnju u svim tim područjima”, kazala je predsjednica Grabar-Kitarović.

Govoreći o pitanju migracija Predsjednica je kazala kako je potrebno strpljenje te kako bi to čak moglo postati i egzistencijalno pitanje Europske unije ukoliko dođe do daljnjeg razdora. “Hrvatske nastoji pomiriti sve strane, ali i osvijestiti da je to naš zajednički problem i da se ne može odgovornost prebaciti na rubne i granične države, već da svi zajedno moramo raditi na zaštiti europskih granica”, zaključila je predsjednica Grabar-Kitarović. predsjednica.hr