Godišnjica Konferencije u Jalti

Jalta 1945

Ovaj tjedan se obilježava 70-godišnjica Konferencije u Jalti, u kojoj su postavljeni temelji poslijeratnog svjetskog poretka. Ruski stručnjaci tvrde da u naše vrijeme, kada postoje različiti regionalni sukobi, a neki od njih lako mogu prerasti u konflikt globalnih razmjera, postoji potreba za sazivanjem “Jalte 2” piše Ruski dnevnik

Jalta 1945

Na Konferenciji u Jalti, održanoj od 4. do 11. veljače 1945., sastali su se šefovi triju država, sovjetski lider Josif Staljin, američki predsjednik Franklin Roosevelt i premijer Velike Britanije Winston Churchill, i pokušali riješiti ambiciozan zadatak: stvoriti sustav koji bi izbavio svijet od velikih oružanih sukoba. Taj zadatak je aktualan i danas, kao i prije 70 godina.

Kako ističe Mihail Mjahkov, profesor Moskovskog državnog sveučilišta međunarodnih odnosa (MGIMO), u naše vrijeme treba biti sazvana “nova Jalta” na kojoj bi se rješavala pitanja opće sigurnosti u svijetu i tražili putevi rješenja sukoba u Ukrajini i na Bliskom Istoku. U tom susretu trebaju sudjelovati čelnici onih zemalja čija riječ u svijetu zaista ima težinu, i dogovoriti o “pravilima igre” u međunarodnim odnosima. Ovaj stručnjak naglašava da bi ti sporazumi morali biti sklopljeni na “temeljima UN-a”.

Odluka o stvaranju UN-a bila je jedno od najvažnijih postignuća Konferencije u Jalti. Planovi za stvaranje UN-a razmatrani su još u prosincu 1944., ali tek je u Jalti postignut dogovor o tome kako će izgledati nasljednica predratne Lige naroda. Kako smatra vojni povjesničar Miroslav Morozov, u tadašnjem slučaju došla je do izražaja “težnja trojice lidera za postizanjem kompromisa”.

Kako ističe Mihail Mjahkov, “dizajn” Vijeća sigurnosti UN-a umnogome se temelji na Rooseveltovoj ideji o nekolicini svjetskih “policajaca”. U početku je bilo predviđeno da postoje četiri “policajca”: SAD, SSSR, Velika Britanija i Kina, a u Jalti je dodana i Francuska. Tome je znatno pridonio Staljin, koji se prije toga sastajao s čelnikom Francuskog pokreta otpora, generalom de Gaulleom.

Kako ističu ruski analitičari, SSSR je uspio isposlovati vrlo važan detalj: pravo “policajaca” na veto u Vijeću sigurnosti UN-a. Rooseveltov prijedlog da se odluke donose većinom glasova nije bio prihvatljiv za Sovjetski Savez, jer su zemlje Zapada bile u većini. Karakteristično je da se i u naše vrijeme mogu čuti zahtjevi da se članovima Vijeća sigurnosti UN-a oduzme pravo veta. Ruski dnevnik