HNK Zagreb zaključio godinu praizvedbom predstave “Ciganin, ali najljepši”

Hrvatsko narodno kazalište (HNK) u Zagrebu kalendarsku je godinu zaključilo u subotu praizvedbom predstave “Ciganin, ali najljepši” po istoimenu romanu Kristiana Novaka, napetom psihološkom trileru nastalom na spoju ljubavne drame i krimića koji je u dramatizaciji Ivora Martinića i režiji Ivice Buljana zaživio na pozornici središnjeg nacionalnog teatra kao bespoštedna kritika suvremenoga svijeta u predstavi koja će se zasigurno pokazati kao još jedan veliki kazališni hit

U Drami HNK u Zagrebu održana je dramska premijera, praizvedba romana Kristiana Novaka Ciganin, ali najljepši u dramatizaciji Ivora Martinića te režiji Ivice Buljana.

Scenograf je Aleksandar Denić, kostimografkinja Ana Savić Gecan, skladatelj Mitja Vrhovnik Smrekar, dizajn svjetla potpisuje Sonda 4, a video priprema Toni Soprano.

U predstavi nastupaju Nina Violić (Milena), Filip Vidović (Sandi), Franjo Kuhar (Japica Rudolf), Ivan Glowatzky (Milenin brat), Barbara Vicković (Milenina šogorica), Ana Begić (Fanika), Ksenija Marinković (Fanika starija), Nikša Kušelj (Nikola), Siniša Popović (Hamer), Vlasta Ramljak (Dracica), Mirta Zečević (Jadranka), Jelena Perčin (Goga), Kristijan Potočki (Štoplinof Drago), Dora Lipovčan (Eliza), Alma Prica (Albina), Tin Rožman (Mirza), Ugo Korani (Tompo), Ivan Colarić (Jasmin), Livio Badurina (Đani), Bojan Navojec (Starješina), Alen Šalinović (Policajac), Dušan Bućan (Nuzat), Josip Brakus (Azad), Luca Anić (Dilara), Damir Markovina (Hasan), Nikša Kušelj (Grk Papous), Silvio Vovk (Prevoditelj), Luka Dragić (Plančić), Krešimir Mikić (Bule), Goran Grgić (Padolek), Slavko Juraga (Taradi), Ivan Jončić (Načelnik policije), Zijad Gračić (Patolog).

Protagonisti ovoga briljantnog Novakova romana čine nevjerojatnu galeriju likova koju prepoznajemo iz strahova današnjice, a uokvireni su u majstorsko fikcijsko tkanje. Mladi Rom Sandokan zvani Sandi zaljubi se u Međimurku Milenu, bijelu ženu iz susjednog sela Sabolščaka. Ona, rastavljena u kasnim četrdesetima, nepravedno izbačena s posla, vraća se u rodnu kuću gdje se mora brinuti za svojeglava djeda. Nuzat, Kurd iz Mosula napušta obitelj i zemlju koju je zahvatio rat, u potrazi za obećanim životom u Calaisu. Plančić, PR iz zagrebačke policijske uprave poslan je na teren da zataška ubojstvo koje može eksplodirati u nasilje i veliki politički skandal. Veteran Domovinskoga rata održava krhki mir u selu, a policajac na zalazu karijere opsjednut je vizijama kao iz apokaliptičke TVserije Leftovers. Ovi osebujni antijunaci nisu tipizirani predstavnici svoje etničke ili socijalne skupine, oni su plemeniti marginalci koji svojim ponašanjem odudaraju od stereotipa i na empatičan način ruše slike o predrasudama koje društvo gaji o njima. Priče se račvaju i na kraju spajaju oko krvavog ubojstva. Raskošna naracija obuhvaća precizno ispripovjedane biografije iz četiri kulturološka kruga. Novakov je roman precizna socijalna i emotivna topografija identiteta. Jedan je većinski bijeli, ali dolazi iz panonske provincije, drugi je romski, iz istoga kraja, treći predstavlja onaj državni hrvatski, predstavljen preko vlasti iz Zagreba, a četvrti izbjeglički, kurdski. Romanu golem scenski potencijal, prije svega daje raskošan autorov stil sagrađen od elemenata krimića, melodrame, dokumentarnog materijala, socijalne drame, s elementima popularne (sub)kulture, koji uključuje i romske pjesme, od kojih je najpoznatija i naslov romana. Dramatizaciju romana priprema Ivor Martinić, jedan od najzapaženijih hrvatskih dramatičara čiji tekstovi osvajaju svjetske pozornice.