Predstavljen Zbornik Stolačko kulturno proljeće 2018.

Na Radimlji je u srijedu 6. lipnja održana četvrta večer manifestacije Stolačko kulturno proljeće 2018., koja je rezervirana za predstavljanje godišnjaka za povijest i kulturu. Večer je bila posvećena Maku Dizdaru, pjesniku koji u „kamenim spavačima“ pronašao svoje pjesničko nadahnuće

Na početku se skupu obratio predsjednik Matice hrvatske Stolac dr. Mladen Bošković koji se zahvalio u ime Matice hrvatske svima koji su pomogli da 16. Godišnjak ugleda svijetlo dana. Nastavio je rječima: „Ne pretjerujem kada kažem da je na naslovnoj stranici lik Stočanina, pjesnika i čovjeka koji i sto godina nakon rođenja, i skoro pola stoljeća nakon smrti ne prestaje biti dio života i tradicije Stoca“. Mladen Bošković je uručio zahvalnicu za poseban doprinos i potporu ovoj manifestaciji generalnom pokrovitelju,  hrvatskom članu Predsjedništva BiH dr. Draganu Čoviću.

Godišnjak je predstavio glavni urednik Željko Raguž iskoristio je prigodu zahvaliti svima koji su na bilo koji način pridonijeli njegovu realiziranju te pozvao na daljnju suradnju. Posebno je istakao rad najmlađih čiji rad Matica na poseban način cijeni i vrednuje. Upravo su oni i siguran zalog sretnoj budućnosti Stolačkog kulturnog proljeća.

Osvrnuo se na Godišnjak koji, pored Makova djela, obrađujući neke specifičnih bosanskohercegovačkih kulturnih fenomena. Profesor Miroslav Palameta piše Kratke oglede o književnoj tradiciji Maka Dizdara, dr.sc. Zdravko Kordić piše o Dizdarevoj poetici pretakanja začaranog kruga u transcendentalnost, Jeli patio Jozef K.? pita se Mile Pešorda. O okidačima dramatičnog u „Kamenom spavaču“ piše Tina Laco, Ivan Sivrić piše Slovo o Maku u tri pokušaja. O Maku još pišu Đuro Vidmarović, Vinko Grubišić i Srećko Marijanović.

U Godišnjaku u dijelu za povijest je objavljeno više radova o zadnjem ratu u Bosni Hercegovini. Radove su napisali i povjesničari na temelju relevantne građe. Tako Ivica Puljić piše o liku i djelu generala Stjepana Jovanovića, Manuel Martinović obrađuje temu prvog svjetskog rata u Bosni i Hercegovini, a Hrvoje Mandić piše o ratnom zrakoplovstvu Nezavisne države. Godišnjak sadrži još svoje uobičajene rubrike; Arheologija, Rasprave i studije, Kulturu, Polemike, Osvrte i prikaze, Stolački književni buket i učeničke radove.

U drugom djelu večeri o Maku Dizdaru govorili su; predsjednik Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne, prof. Ivan Sivrić, akademici Mile Pešorda, Zdravko Kordić i Miroslav Palameta. Prof. Palameta se u svome izlaganju zadržao na Makovoj pjesmi iz zbirke Vidovopoljska noć (1936.).

Putem u župnu crkvu u Stocu

Tiho dubravski momci pjevaju:

Jadno ti je u Dubravam stanje

Ljeti branje, zimi kopaj panje

A s jeseni listaj duhane…

Upravo ova pjesma koju bi mnogi preskočili, iz Makovih ranih radova i teških vremena diktature Kravljevine, se Palameti učinila zanimljiva, i smatra da „se i sam bez rezerve poistovjetio s tim momcima i u svojoj pjesmi s njima zapjevao“. I još mu je važno što su „Tako  Dubravci ušli u poeziju.“

Mirko Bošković