Otvorena izložba iz zbirke Dagmar Meneghello u galeriji Arsenal u Hvaru

Izbor iz palmižanske kolekcije Dagmar Meneghello u galeriji Arsenal povodom svečanosti proslave obljetnice 150 godina organiziranog turizma u gradu Hvaru otvorena je 27. lipnja, a izložba iz kolekcije Meneghello može se pogledati do 7. rujna

Kolekcija je nastajala na malom nenastanjenom otočiću hvarskog arhipelaga od 1967. i danas broji više od 1500 radova, slika, skulptura, crteža, skica i neprocjenjivo je kulturno dobro.

Sada poznati i priznati umjetnici dolazili su još u mladosti na Palmižanu, tek su završavali akademiju ili započinjavali svoj profesionalni put likovnog umjetnika, danas su brojni od njih i članovi HAZU. Moto izložbe LJETI je pjesma prerano umrlog hvarskog pjesnika i arheologa Nikše Petrića LJETI Kad u galebu preleti nas dubina plaveti neiskupljeni muk svoju potkopava hrid u galebu zanosi nas Svuda kud rasut nam glas5 sjenovito raste bilje dok moćna traje riječ ponad ljetna čempresa. Nikša Petrić

ŠKOJ OZRAČEN UMJETNOŠĆU

“Iz grada Zagreba s obiljem kulture došla sam 1965., iz ljubavi, na otok na kojem se nije ništa nije događalo, u potpunu izolaciju. Tek tada čovjek postane svjestan da je kultura dio njega i da bez kulture ne može živjeti i da mu duša umire. Kako ja nisam mogla napustiti škoj, odlučila sam umjetnike pozivati k sebi, obratila sam se mladima. Mogla sam im pružiti moj entuzjazam, boravak u prirodi i izložbu, često tada i – njihovu prvu. To su rijeke ljudi koji su vidjeli radove naših umjetnika na Palmižani, brojke su dojmljive. Tokom sezone oko dvadeset tisuća ljudi posjeti otok a time vidi i izložbe i arboretum, rijetko bilje ali i skulpture u vrtu i na terasi. To nije izložba s velikim otvorenjem, a onda gotovo praznih dvorana. Naravno, u početku nitko nije dolazio gledati hrvatsku umjetnost.

Nisu uopće znali što bi to bilo, osim naštancanih drvenih ružnih suvenira, sjetimo se samo čaplji… što se prodavalo na tezgama dalmatinskih gradića. Moji gosti, većinom internacionalni moreplovci, dolazili su uživati u morskim specijalitetima i tijekom vremena objeručke prihvatili da uz delicije mogu uživati u stalno novim likovnim ostvarenjima. U biti turizam bi morao uvijek biti kulturni turizam, gosta koji uđe u tvoj dom okružiti i upoznati tvojom tradicijom i kulturom. Povodom obljetnice 100 godišnjice turizma obitelji Meneghello na Palmižani objavila sam raskošnu monografiju” Palmižana, Saga o Quintessenzi, Cvat kamena /2002., reprint 2005. na 4 jezika/ u koju sam osim 200 čudesnih fotografija prirodnih ljepota ovog kraja glasovitog Ive Pervana, unijela i 200 reprodukcija umjetničkih radova. Tako su ti umjetnici krenuli s male nenaseljene enklave u svijet, više od 2700 monografija udomilo se na svim kontinentima, gosti su sudjelovali u trošku tiskanja svojih primjeraka.

Ugostiteljstvo je jako naporan i stresan posao, naročito na otoku koji nije donedavno imao niti jednu civilizacijsku tekovinu, tekuću vodu, struju, telefon, vezu s kopnom, u socijalizmu je i pomoć tuđih ruku bila uskraćena. Radili smo do iscrpljenja, malo je vremena ostajalo za umjetnička nastojanja, a morala sam, kako sam već rekla, unijeti umjetnost u moj život, kako bih uopće preživjela taj teški rad i posvemašnju izolaciju. Umjetnosti sam se bavila kradući san, ali to su i bili snovi. Tako pola stoljeća, od 1967. do danas. Bila sam galeristica, mecena, kolekcionar. Vremenom rasla je i palmižanska kolekcija. Brojni nekad mladi umjetnici na Palmižani danas su priznati i poznati, profesori na akademijama, brojni su i članovi HAZU.” kaže Dagmar Meneghello “Izložbeni prostor u drevnoj zgradi Hvarskog kazališta malen je, manji od 200 kvadrata a ima i 8 prozora i troja vrata. što će uvjetovati skromnu prezentaciju velike zbirke, ali nadam se da će Hvarani i njihovi turisti biti zadovoljni jer izložbu radim s velikom ljubavlju.

Ponosna sam što su me pozvali. Davne 1983. već sam tu izlagala svoju Zbirku povodom otvorenja galerije Arsenal, Izlcžba se zvala ŠKOJI, a vodio ju je pokojni cijenjeni akademik Kruno Prijatelj. Ovu sada otvara Starogradjanin poštovani akademik Tonko Maroević, koji mi je u istom prostoru otvarao moju izložbu i 2003, povodom obilježavanja 100 obljetnice turizma na Palmižani.

Ljudi koji se stručno bave turizmom, kulturom i likovnošću i koji su decenijama pratili kontinuirani rad na otočiću umjetnosti Palmižana, omogućili su povodom pola stoljeća moje aktivnosti zapažene prezentacije Zbirke.

U Muzeju savremene umjetnosti Vojvodine i Umjetničkom paviljonu Rajka Mamuzića u Novom Sadu prikazano je tri stotine artefakata hrvatskih umjetnika na izložbi BONJUR L EUROPE / organizator teoretičar umjetnosti kipar i slikar Gera Grozdanić, travanj 2017. Druga prezentacija izložba STRASNA LJEPOTA priredjena je u Klovićevim dvorima 25.5.-24.6.2017. u Zagrebu. Izložba je otvorena uz prisustvo premijera RH Andreja Plenkovića, gradonačelnika Zagreba Milana Bandića, dogradonačelnice Vesne Kusin, držvnim tajnikom Ministarsva kulture Ivice Poljičak, a bila je izvanredno posjećena. Izložbu je omogućila Turistička zajednica grada Zagreba koje je odala počast velikom zalaganju Dagmar Meneghello u razvoju kulturnog turizma i izvan granica metropole.

Početkom lipnja ove godine zatvorena je reprezentativna izložba Zbirke u Sarajevu u velikom prostoru Collegiuma artisticum, 1200 m2, više od 350 slika i skulptura. Sarajevčani su izložbu proglasili najvećim likovnim događajem u proteklih 20 godina u njihovu gradu.

STVARANJE OTOKA UMJETNOSTI, JEDINSTVENOG NA JADRANU, SVJETSKI PREPOZNATLJIVOG BRENDA KULTURNG TURIZMA HRVATSKE destinacije kontinuiranih kulturnih zbivanja i vrhunskog obiteljskog turizma od 1906. godine.

Umjetnost na Palmižani, izložbe, komorni koncerti, likovne kolonije, gostoprimstvo i druženje s umjetnicima, prezentacijom hrvatske umjetnosti, kolekcioniranjem i mecenstvom s težištem na mladim umjetnicima diljem 50 godina stvoren je svjetski brend a uz to i izuzetno zanimljiva kolekcija hrvatske moderne umjetnosti. Brojni su radovi umjetnika koje su stvarali na svom početku profesionalnog puta, pa sve do sve do danas, kada su mnogi postali poznati i priznati, profesori na akademijama i članovi HAZU.

Hvar je dobio osebujne, iskrene i za hrvatsku likovnost vrijedne umjetnine s temom hvarskog krajolika, Zbirku Mediterana, kulturnog kruga kojem pripadamo. Zbirka broji oko 1500 artefakata.

Kroz pola stoljeća stotine je umjetnika stvaralo i izlagalo na hvarskom škoju, posjetitelji su uživali u uvijek novim, aktualnim izložbama. Često je Palmižana bila prvi dodir stranih posjetitelja, većinom moreplovaca, s hrvatskom kulturom i likovnošću. I domaća kulturna publika znala je na Palmižani sresti po prvi puta neke dans čuvene likovne stvaraoce, ali brojnei artefakti iz Zbirke još su nepoznati. Palmižana je danas kao pojam kulturnog turizma jedan od najljepših i najpoznatijih hrvatskih brendova, stalno povrđivan od najvećih svjetskih medija, i to kao:
· jedan od najraskošnijih tropskih perivoja na Mediteranu nastalih na goleti radom generacija obitelji Meneghello kroz više od 200 godina
· kao jedna od najstarijih turističkih destinacija na Jadranu, posluje kontinuirano od 1906.,
· kao živo sastajalište umjetnika i onih koji vole umjetnost. kroz razdoblje od 5 desetljeća, 1967.-2017.

Palmižana, nekad 320 hektara krševiti posjed obitelji Meneghello, kupljen 1800. na otočiću Sveti Klement hvarskog arhipelaga, bez vode i organizirane veze s kopnom, je generacijama radom i požrtvovanjem pretvoren iz goleti u jedan od najraskošnijih arboretuma egzotičnog raslinja, kaktusa i bogate vrstama bujne šume na Mediteranu. Dolaskom mlade zagrebačke novinarke, na Palmižani se duboko udomljuje umjetnost.

Palmižana je tokom godina postala istinski internacionalno poznati “otok umjetnosti”, ogromna važna destinacija kontinuirane prezentacije hrvatske umjetnosti svijetu. Brojni posjetitelji dolaze vidjeti što je novo u likovnosti naše zemlje, drugi pak, ne očekujući, dobivaju ozbiljno probranu likovnu umjetnost “na dlanu”. Brojke su euforične, svakog dana palmižansku terasu kroz 4 mjeseca ljeta posjeti oko 300 ljudi, to je gotovo desetak tisuća posjeta mjesečno, a na zidovima pokrivene impozantne terase i u maloj galeriji priređuje se oko 7 izložbi tokom sezone, i to kontinuirano već pedeset godina. Posjetitelji, većinom moreplovci, vlasnici jedrilica, motornih čamaca i luksuznih jahti, koji ne bi nikada po užarenom suncu tražili galerije, ovako se ugodno upoznaju sa suvremenom hrvatskom kulturom, a pri ruci su im katalozi i ostali materijali o prezentiranim umjetnicima. Umjetnici tako sklapaju poznastva te stječu kontakte za druge izložbe I prodaju.

Daleko od metropole, na nenastanjenom otoku, u slobodi stvaranja i srdačnosti druženja stvorila se i osebujna umjetnost, a radi se o izabranim djelima Hegedušića, Šebalja, Kulmera, Lesiaka, Sedera, Petlevskog, Šuteja, Bućana, Demura, Jermana, Grozdanića, Vrkljana, Kuliša, Jelavića, Gjivana, Guine, Franovića, Malčića. Velik dio kolekcije su izvanredni radovi nedavno preminule Nives K.K., ali i Vere Fisher, Tonke Petrić, Nade Falout, “nestalih” Anje Ševčik i Zvjezdane Fio, pa Pauline Jazvić, Lidije Šeler, Koraljke Kovač…Uvijek se velika pažnja pridavala kiparima – od Radovanija, Goldonija, Bahorića, Diminića, Kuzme Kovačića, Edithe Schubert, Kovačević Dore do 1989. rođenog Nikole Vudraga, 1990. Alane Kajfež i 1981. Petra Ćuje.

U tom pedesetogodišnjem kontinuiranom druženju i sakupljanju leži i najveća vrijednost zbirke. Neprekinuta povijest likovnog stvaranja kroz pet desetljeća, trajna dokumentacija vremena o entuzijastičnom likovnom druženju i stvaranju izvan metropola, s politikom kojom cvate cvijeće razdora.

Zbirka je stvarana iz neophodne potrebe preživljavanja na pustom otoku, te će kao takva biti ostavljena njenim nasljednicima uz želju čuvanja i daljnjeg oplemenjivanja. Ona je poput Palmižane, otočkog doma vlasnice, koji nema vrijednosti, jer se ne može i ne želi kao dom otuđiti, već je stalan predmet ljubavi i brige.

Foto: Odesa Krstulović, Ivo Čorković, Andej Šaprić

P.H.