Miriam Elettra Vaccari: TRANSMUTACIJE OBLIKA I SMISLA

Gradska galerija Fonticus Grožnjan/Grisignana predstavlja,
subota/sabato, 12. V. 2018, u 19.30 h

Miriam Elettra Vaccari:
TRANSMUTACIJE OBLIKA I SMISLA
samostalni izložbeni projekt

Gradska galerija Fonticus Grožnjan, subota/sabato, 12. V. 2018, u 19.30 h

U suvremenosti, senzibilitet i namjera pobuđuju umjetnika da izabire sredstva i materijal kojim bi komentirao stvarnost. Zapažanje predmeta i situacija te preusmjeravanje njihove znakovitosti omogućavaju problematiziranje. Oni postaju materijal za oblikovanje/preoblikovanje. Miriam Elletra Vaccari predstavlja radove sazdane igranjem „uobičajenim“ predmetima. Njima ostvaruje začudne kombinacije.

Najopsežnija prostorna instalacija obuhvaća stroj za prženje „kokica“. Ovdje predstavljeni rad rezultat je performativnih aktivnosti. Umjetnica aktivira spori aparat za pravljenje „Popcorna“. Ona sjeda za obližnji radni stol na kojem su papiri i crtaći materijal. Kako se zrno kukuruza raspukne i dobije novi oblik, autorica crta taj njegov novi oblik na papirićima. Miriam prati transformaciju, pucanje zrna kukuruza na način da portretira svaki primjerak čim se iz pravilnog oblika zrna preobrazi u znatno drugačiji, razigrani, fraktalni oblik.

Rezultati crtačkih aktivnosti nose ideju apstrakcije iako predstavljaju portretne krokije svakog individualnog oblika. Jednog po jednog, ona ih bilježi bez drugog vizualnog komentara. Ona aktivno prati proces mijene od jednostavnijeg ka strukturiranom obliku. Statičnost kompozicija razbijena je postupkom nizanja. Ovdje se umjetnica poigrava idejama/funkcijama „umjetnika radnika“ u službi proizvodnje i „umjetnika“ neopterećenog pojmom „sviđanja“ motiva pod svaku cijenu.

Drugi rad, zapravo serija, također iskazuje igru idejom oblika. Od plošne zemljopisne karte koja simulira trodimenzionalni teritorij, Miriam, slično origamiju, stvara realni trodimenzionalni prostor. Igra dimenzijama, plošno-reljefno, nudi dva aspekta doživljaja. Jedan dojam je osvješćivanje o komadanju, preuređivanju, ograničavanju tokova ljudskih života granicama kojima nas je ova civilizacija odijelila. Druga asocijacija, potaknuta radom, problematiziranje je pojma dimenzije. Prikazima višedimenzionalnih stvari, na slikarski ili grafički način, postizanjem iluzije na plošnoj podlozi, naučili smo da boje, valeri, rasteri, linije simuliraju prostorne odnose. Slično i na zemljopisnim kartama gdje ti elementi označuju visine, doline, mora, ceste, rijeke. Realna trodimenzionalnost prostora ne dozvoljava viđenje „iza“ uzvisine ukoliko se ne pomaknemo pa pogledom obuhvatimo drugu vizuru. Tako je uvid uvjetovan kretanjem. To se odnosi na makro svijet određen ljudskim gabaritima. S mikro svijetom je još zanimljivije. Mi ne vidimo molekule ili atome bez instrumenata za lociranje. Ali, postoji mnogo dimenzija, poput fraktala, bozona, struna. Kroz povijest nismo razvijali osjetila kojima bismo ih mogli „zapažati“. U ovom svijetu smo prisvojili drskost da se ponašamo kao super razvijena civilizacija čija je jedinka potpuno zanemarila senzibilne osjete. Primjerice, mi primjećujemo samo jedan dio spektra. Ali UV, rendgenske zrake, pa čak ni strukturu svjetla nismo pojmili dok slučajno jedna zraka svjetla nije pala na kristalni piramidalni oblik.

Promišljanje teksta, njegovog zauzimanja prostora, ali i značenjskog prostora pisanja i/ili čitanja, također je obuhvaćeno ovom izložbom. Umjetnica uzima stari stroj za pisanje i kreće upisivati tekst. U razvoju rada mijenja tastaturu i unutrašnji dio stroja, matricu koja se, pritiskom na polugu, otiskuje na papiru kroz obojenu traku. Miriam preoblikuje sve više znakova. Otisak na papiru bilježi promjene. Matrica više nije bitna. Mutacija postaje original. Tako u konačnici „istipkani“ tekst postaje nečitak slovima. Moguća hijeroglifska, znakovna poruka kao da ilustrira, zapravo karikira dokumente pisane administrativnim jezikom kojeg ne razumijemo.

Izvjesni cinizam spram zapadnog civlizacijskog kruga predstavlja još jedna grupa radova. Miriam vezenjem izvodi prepoznatljivi, zemljopisni motiv: konture geografske karte Sredozemlja. Znamo što se i danas događa s izbjeglicama koji pristanu na obale Europe. Poznato je i da mnogi od njih ne uspiju preživjeti putovanje, prijeći to manje svjetsko more. Neki segmenti rada kao da oponašaju linijskim rasterom putanje izbjeglica. Na jednom odjeljku ovog višedijelnog rada, vezenjem označuje samo obale sredozemnog mora. U jednom trenutku, umjetnica odlaže igru vezenja gabarita Mediterana shvaćajući licemjernu igru političkih struktura. Tako, zadnji rad u nizu kao da nije formalno dovršen. Ocrtan je oblik obala, ali nije izvezen. No, unutar objekta/slike ostavljeni su igla i konac. Kao provokativna ponuda promatraču. Jer, nažalost, političke igre izbjeglicama još nisu završene.

Već površni pogled na ponuđeno izaziva pažnju. Poezija potrošenog svijeta ponuđena je za meditaciju. Umjesto lotosa, tu su crteži raspukntih kokica, retransformacije dvodimenzionalnog u prostor, putanje tragičnih sudbina, moguće administrativne a nečitke poruke. Iskrenom i usuglašenom silinom svih elemenata navedeni smo na izoštravanje percepcije. Autorica aktivira promatrača jer je uklapanje iskustva potrebno pri pregledu radova. Ona mu ne nudi presliku okoline, već ga tjera na razmišljanje. Umjetnica polazi od svojevrsnog ready made načina, a radovi iskazuju konceptualne rezultate. Raspon tehnologija, materijala i maštovite kombinacije zaista izaziva divljenje. Umjetnica bira materijal promišljeno te mu nepogrešivo i smisleno preusmjeruje prirodu i značenje. Umjetnica nudi vizualne rezultate promišljenih ritualnih činjenja. Promatrač je pozvan na osvješćivanje.

Eugen Borkovsky, V. 2018.

Miriam Elettra Vaccari (rođena u Schio, 1988. godine), završila „Liceo artistico A. Martini“ i „Accademia di Belle arti“ u Carrari i u Varšavi. Diplomirala skulpturu 2016. godine, s tezom o odnosu između suvremenog rada i darivanja. Bavi se multimedijalnom umjetnošću, likovnom pedagogijom i eksperimentalnom grafikom. Živi i radi u Portorožu.

GROŽNJAN Grad umjetnika 1965 2018 GRISIGNANA Cittá degli artisti