Izložba Marije Delić Suzak: ZOV SIRENA

Slike građene prepoznatljivim rukopisom, sigurnom igrom poteza te kolorističkom otvorenošću postaju istinite slikarske fantazije u umjetničkoj posebnosti Marije Delić Suzak

Izložba Marije Delić Suzak ZOV SIRENA u Galeriji Sunce
Avenija Marina Držića 1, URIHO, Zagreb
Otvorenje: u četvrtak, 14. lipnja 2018. godine s početkom u 19 sati
Izložba se može pogledati: pon-pet, od 10,00 do 16,00, srijedom do 17,00 sati, do 29. lipnja 2018. godine

Oslonivši se na starogrčke mitove i srednjevjekovne fantastične iluminacije i ilustracije Marija Delić Suzak od svojih je slikarskih početaka prepustila ruku podsvijesti i mašti ogrnuvši slikane groteske velom erotike.

Ne određujući početnom motivu pravilo kompozicije, već naprotiv, prepuštajući bojama da vode i stvaraju ritam, na slikama Marije Delić Suzak događaju se fine modelacije ženske puti, raštrkani dijelovi tijela, metamorfoze u kojima surle i zmije proviruju kao ekscentrični pomaci u neprirodnost, istodobno kao duhovit izazov erotskim aluzijama.

Nadrealizam Marije Delić Suzak samo ponekad prerasta u tradicionalnu kompoziciju skupine žena, gracija, koje s mnogo stila i ljepote oživljavaju mitove o vestalkama i dalje još o prvim prabožicama koje su obredno čuvale vatru erotike. U jačim ili nježnijim kolorističkim odnosima raste ritam razlivenih struktura i punih obrisa neobvezujućih prema figuri i njezinoj stvarnostnoj predodžbi. No, figura nikada nije isključena u popunosti već se, štoviše, javlja kao ključ razumijevanja nadnaravnih sadržaja. Na papiru, na svili, na platnu u komornom formatu Marija Delić Suzak ostvaruje male prozore s pogledom na velika uzbuđenja u doživljaju vječnih tema, otkrivajući slikom po sliku začudnu humanost. Metamorfoze plutajućih dijelova stvarnosti tek se u čvrstom klupku nestvarnog čitaju kao koloristička zvonjava u prilog radosti, kako one životne, tako i stvaralačke, slobodarske. Bogate i raznovrsne strukture boja i grotesktne figure uprkos svom apstraktnom jeziku kaotičnosti vrlo direktno djeluju na osjećaje. Možemo, dakle, ove slike shvatiti i kao ljubavnu poeziju umjetnice. Zvonku, velebnu, ispovijednu, snovitu.

Marija Delić Suzak je tijekom svog intenzivnog stvaralaštva od 1980-ih do danas, ostvarila prepoznatljiv slikopis u kojem se isprepliću složene kompozicije i dekorativne strukture s jedne strane i opuštena i neobvezujuća pretapanja i preklapanja logike i apsurda u ikoni koja se doima razumljivom i suvislom. Na ovoj izložbi dominira žena kao lajmotiv. Žena, odnosno žene početni su materijal preobrazbama kojima umjetnica otkida dio njihove ženstvenosti, rasipajući ih i pretvarajući u opći simbol žudnje i pohote, kao i u univerzalne čovjekove težnje za nedokučivim. U konačnici to je uvijek (vječna) ljubav.

Branka Hlevnjak

Prizvuk nadrealnog konstanta je likovnog izraza Marije Delić Suzak. Razigranost mašte uvijek je uprisutnjena u njenim djelima, u prizorima slojevite sadržajnosti u kojima stvarno dobiva novu dimemziju isčitavanja. Novi ciklus „Bestijarij“ nastavlja se na fantazmogorične „priče“ ranijih godina njenog vrlo bogatog opusa, oblikovanog u različitim tehnikama, s prevlašću ostvarenja osmišljenih na podatnoj podlozi svile, materijala mekoće i suptilnosti s neprekidnim pulsiranjem same površine. Dakako karakteristike materijalne putenosti odredile su i karakter djela nastalih između činjenične tvarnosti i lakoće uzleta. U slikarskom postupku izmjenjuju se partije predvidljivog stupnja opisnosti i mrljolike plohe, rezultat kontroliranog slučaja, proizišle iz slobode poteza i udara nad slikarskom površinom. Vještina i iskustvo dozvolili su Mariji Delić Suzak uvjerljivost kreativne igre u osluškivanju odgovora nanjetih boja utkanih u kolorističko jedinstvo scene. Kromatske silnice vidljive su i u segmentima uzbudljivih kompozicija,zasičenih masa bojom, i jakim grafizmima koji definiraju čitkost forme. Ali u sklonosti izvjesnoj metafizičnosti Marija Delić Suzak odriće se preciznosti motivske podloge poradi potrebe za ikonografskim obratima, paradoksalnosti figurativnog kojom se predmetnom daje drugačiji naboj. Intrigantnost pa i enigmatičnost u tumačenju značenjskog sloja lika, zoomorfna komponenta udaljavanjem od anatomske datosti postaje simbolično snažnija. Kroz naznake forma životinja upisano je i kretanje, vitalitet, te taktilitet sugeriranog oplošja volumena. Tretman forme blizak je ekspresionističkoj pokrenutosti, dinamičnih jedinki u razvijenoj sceni. Često u dijaloškom suodnosu aktera (i udaljenih od odnosa u stvarnom životu) kojim običajno prelazi sferu realiteta. Sam naziv „Bestijarij“ sugerira izglednost potenciranih anatomskih detalja, s prizvukom sardonskog u ukupnosti dojma. Novo razumjevanje ljepote prati sva uprizorenja, kako kod životinja odraza bogate umjetničke imaginacije, tako i ženskih aktova senzualiziranih u oblinama suptilne ženstvenosti. U kombinatorici položaja, ritmičkoj ravnoteži i srazovima fragmenata zanimljivih zgoda prožima se liričnost i dramatičnost ugođaja, stanja podržavana stvaralačkom temperaturom kojom Marija Delić Suzak osmišljava svijet na granici realiteta. Ove slike građene prepoznatljivim rukopisom, sigurnom igrom poteza, ostavljenim aktivnim bjelinama na površini te kolorističkom otvorenošću kojima postaju istinite slikarske fantazije u umjetničkoj posebnosti Marije Delić Suzak.

Stanko Špoljarić

Nerazmrsivo klupko tijela s ugođajem tragedije koja izaziva sućut, svojevrsna je mješavina Meštrovićeva Zdenca života i Pricine Jame, te Propadalovih Očiju istine. No istodobno to je već poznati i potvrđeni rukopis Marije Delić Suzak koja unutar razlivenoga kolorita hvata čvrste obrise koji nagovještaju jasniji sadržaj. Po tom načinu rada, u kojem slučajno razliveno i namjerno naslikano imaju gotovo ravnopravnu ulogu, Delić-Suzak slika na tragu Kamila Tompe i Željka Hegedušića, odnosno francuskih nadrealista koji su utemeljili opravdanost toga postupka.

Dorotea Jendrić, Večernji list, 14.11.2001.

Erotični likovi koji jednom podsjećaju na biblijsku idilu Rajskog vrta u kojemu zamamna Eva razgovara više s jabukom kao simbolom privlačenja nego s Adamom, drugi put se nad majke s djecom nadvija zloslutni kostur, a onda se u nekom sljedećem prizoru naznačuje neka antropomorfna scena- konstantna su tematska preokupacija zagrebačke slikarice Marije Delić – Suzak.

Branka Hlevnjak, Hrvatsko slovo, 9.6.2000.

VAŽNIJE SAMOSTALNE IZLOŽBE
Pula, Galerijski prostor “ACI”, 1990.
Zagreb, Salon galerije “Miroslav Kraljević”, 1990.
Lucca (Italija) PALAZZO SANI, 1990.
Zagreb, Galerija DUH, 1993.
Zagreb, Galerija – Europski dom, 1994.
Zaprešić, Galerija Razvid, 1996.
Sv. Ivan Zelina, Galerija Sv. Ivan Zelina, 1997.
Zagreb, Slovenski dom, 1998.
Zagreb, Paneuropska unija,1999.
Zagreb, Galerija Shalom, 2000.
Frankfurt na Majni, Hrvatsko kulturno društvo, 2001.
Zagreb Hotel “Esplanade”, 2001.
Zagreb, Europski dom, 2001.
Sv. Ivan Zelina, Galerija Sv. Ivan Zelina, 2002.
Zajednica Nijemaca u Hrvatskoj – Zagreb, 2003.
Zagreb, Slovenski dom, 2004.
Zagreb, Galerija “Ravnice”, 2004.
Zagreb, Galerija Shalom, 2005.
Pula, Galerija “Nemeš”, 2005.
Rovinj, Zajednica Talijana, 2005.
Zagreb, Galerija “Kupola”, 2006.
Zagreb, Europski dom, 2006.
Zagreb, Galerija Kristofor Stanković, 2007.
Zagreb, Galerija Kristofor Stanković, 2008.
Rovinj – hotel “ADRIATIC”, 2008.
Rovinj, Zajednica Talijana, 2009.
Zagreb, Galerija “Ravnice”, 2009.
Zagreb, Galerija Kristofor Stanković, 2010.
Zagreb, Galerija “Ravnice”, 2011.
Rovinj, MMC, 2011.
Zagreb, Europski dom, 2011.
Zagreb, Galerija “Ravnice”, 2012.
Zagreb, Galerija “Kristofor Stanković”, 2013.
Rovinj, Zajednica Talijana, 2013.
Rovinj, Hotel “Adriatik”, 2013.
Galerija “Ravnice” – U susret Uskrsu, 2014.
Pula, SKUC, 2015.
Sv. Ivan Zelina, Galerija Sv. Ivan Zelina, 2016.
Zagreb, Galerija “Ravnice”, 2017.

VAŽNIJE KOLEKTIVNE IZLOŽBE
Zagreb, Godišnja izložba “INA-Naftaplin” Split, 1989.
Zagreb, Smotra neprofesionalnih stvaralaca Zagreba, 1989.
Svibanjski susreti kolekcija za štićenike Centra za rehabilitaciju Zagreb, 1989.
Republička smotra neprofesionalnih stvaralaca (diploma),1990.
Zagreb, “Svijeća koja stalno gori”, muzej Mimara, 1991.
Zagreb za Vukovarsku brigadu – HDLU, 1992.
Zagrebu za obljetnicu, Klovićevi dvori, 1994.
“Lipiku s ljubavlju” donatorska izložba, 1997.

MARIJA DELIĆ-SUZAK diplomirala je na Pedagoškoj akademiji u klasi profesora Mladena Veže. Radila je kao nastavnik likovne kulture u Zagrebu. Studirala je povijest umjetnosti i diplomirala pedagogiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1985. sudjeluje na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u Zagrebu i inozemstvu. Izlaže na GRISII Rovinj. Marija Delić Suzak je pripadnica Ruske nacionalne manjine u Zagrebu. Živi i radi u Zagrebu, Dom umirovljenika “Maksimir“.

Izdavač kataloga
Ustanova URIHO, Zagreb
Za izdavača
Josip Držaić
Voditeljica galerije
Vesna Ivetić
Grafička priprema
Julijana Puljić
Voditelj tiskare
Zoran Mihajlović
Tekst
Branka Hlevnjak
Stanko Špoljarić
Dorotea Jendrić
Fotografije
Viko Žiljak
Urednik kataloga
Stjepan Katić
Dizajn
Akademija-Art
Tisak
URIHO Zagreb
Naklada: 150 primjeraka
Zagreb, svibanj 2018. godine

Galerija SUNCE, Ustanova URIHO
Av. Marina Držića 1, Zagreb
tel: 01 643 00 60
e-mail: uriho-galerijasunce@uriho.hr

ISBN