Bogat francuski program na History film festivalu u Rijeci

Na svom drugom izdanju, History film festival, koji se održava od 5. do 9. rujna u Rijeci, organizira bogat francuski program

Spomenimo muđu ostalim gostovanja francusko američke redateljice Pole Rapaport koja će susresti publiku i predstaviti svoj film „Nadia Comăneci, gimnastičarka i diktator“ (6. rujna u 21h35) i francusko-švicarskog redatelja Michela Rodde, koji će predstaviti svoj posljednji dokumentarac „Kokoschka, život, djelo“ (8. rujna u 20h30).

Program

Srijeda 5. rujna u 18h, velika dvorana HKD

Tri smrti Benita Mussolinija

Režija: Emmanuelle Nobécourt, 2016., 52′

Sedamdeset godina nakon pada talijanskog fašizma, misterij oko Mussolinijevih posljednjih sati ne jenjava: tko ga je ubio, zašto i u kojim okolnostima? Na ta pitanja još uvijek ne postoje jasni odgovori. Međutim, sa sigurnošću se može tvrditi da je Benito Mussolini umro triput. Politički, Mussolini je umro u trenutku savezničkog iskrcavanja u ljetu 1943 godine. U trenucima kad je pobješnjela gomila linčovala njegovo naglavačke obješeno tijelo u Milanu, 29. travnja 1945.godine, Mussolinijevo pogubljenje simbolički je označilo kraj 23-godišnjoj fašističkoj diktaturi. No, ostaju otvorena brojna pitanja o njegovoj fizičkoj smrti. Točne okolnosti njegova pogubljenja, nakon što su ga partizani zarobili na obali jezera Como, ostaju nejasne.

Srijeda 5. rujna u 21h30, kino Kortil

U ljudskim zoološkim vrtovima

Režija: Pascal Blanchard i Éric Deroo, 2018., 90′

Ovo je nevjerojatna, malo poznata priča o muškarcima, ženama i djeci koji su bili izlagani uz životinje u Europi, Americi i Japanu od druge polovice 19. Stoljeća do Drugog svjetskog rata. Više od stoljeća, diljem Europe, Sjedinjenih Država i Japana, ljudska su bića postavljala druge ljude kao izloške za razgledavanje. Od tisuća muškaraca i žena sa sva četiri kraja svijeta, samo je šačica njih uspjela ispričati svoju priču. Neke od tih priča uspjele su preživjeti i dovesti nas u unutrašnjost  ljudskih zooloških vrtova. Po prvi puta u povijesti, dokumentarni film donosi ovaj zaboravljeni komadić povijesti čovječanstva uz pomoć šest izuzetnih priča, šest nevjerojatnih sudbina: kroz osobne ispovijesti i dosad neviđene snimke, ovaj film nudi jedinstvenu priliku za razumijevanje načina na koje su naša društva koristila velike javne događaje kako bi stvorila sliku o ”Drugima”, različitima od nas.

Četvrtak, 6. rujna u 17h, kino Kortil 

Bitka za Alžir, film unutar povijesti

Režija: Malek Bensmaïl; 2018; 117′

Talijanski redatelj Gillo Pontecorvo je 1965. godine snimio film u kojemu rekonstruira Bitku za Alžir (1956/1957). Iako je u Francuskoj film bio zabranjen do 1971. godine, u Alžiru je uživao mitski status te se prikazivao jednom godišnje kao prisjećanje na državnu nezavisnost. Film se 2003. godine, tijekom vojnih operacija u Iraku, prikazivao američkim vojnicima kao primjer uspješne borbe protiv građanskog terorizma. Šezdeset godina kasnije, ovaj će se dokumentarac putem izuzetnog arhivskog materijala i brojnih intervjua detaljno osvrnuti na Pontecorvov film koji se danas nalazi na pola puta između povijesti i legende.

Četvrtaki 6. rujna u 21h35, velika dvorana HKD (u nazočnosti redateljice)

Nadia Comăncei, gimnastičarka i diktator

Režija: Pola Rapaport, 2016., 56′

Olimpijske igre u Montrealu, 18. srpnja 1976. Godine. Mlada gimnastičarka anđeoskog lica postaje sportskom legendom. Pred više od 500 milijuna zaprepaštenih TV gledatelja, jedva 14-godišnja Nadia Comaneci postala je prva gimnastičarka u povijesti sa savršenim rezultatom za svoju izvedbu: 10. Čitav je svijet bio očaran njezinom gracioznošću, samokontrolom i majstorskim stilom. Osvojila je publiku s obje strane Željezne zavjese. Ipak, iza njezine slave krila se još jedna tragična stvarnost – ona o manipuliranom djetetu, iskorištavanom i kontroliranom od strane jedne od najgorih komunističkih diktatura: Rumunjske u doba Nicolae Ceausescua. Ovaj film govori o malenoj gimnastičarki od njezina djetinjstva i rane karijere do njezina bijega iz komunističke Rumunjske, nekoliko tjedana prije pada Berlinskog zida, rumunjske revolucije te pogubljenja Ceausescua i njegove žene. Između biografskog filma i intimnog portreta, film priča o uspjehu talentirane sportašice zarobljene u kafkijanskom političkom režimu koja je uspjela svojom mladošću, voljom i talentom osloboditi se i poletjeti. I letila je u neslućene visine… Čista desetka!

Četvrtak 6. rujna u 22h40, velika dvorana HKD 

Che Guevara, druga strana mita

Režija: Tancrède Ramonet, 2017., 52′

Che Guevara bio je glavni pokretač legende o vlastitom liku. Tijekom svojega života neprestano je prilagođavao svoj život stvaranju mita koji će ga nadživjeti. Pedeset godina nakon njegove smrti, ovaj nas film vodi na autentično putovanje s ciljem dekonstrukcije/rekonstrukcije slike o junačkom gerilcu.

Petak 7. rujna u 18h50,  velika dvorana HKD 

Glazbenici iz konc logora

Režija: Alexandre Valenti, 2017., 52′

Više od 30 godina jedan je čovjek vođen jedinstvenim izazovom: pronaći, pohraniti i izvoditi sva glazbena djela napisana i komponirana u logorima tijekom Drugog svjetskog rata. Njegova je misija pretvorena u film o povijesti, o putovanju kroz vrijeme kojim se pokušava nadjačati zaborav te sačuvati sjećanja žena i muškaraca svih narodnosti i vjeroispovijesti kojima je glazba poslužila kao znak otpora.

Petak 7. rujna u 22h,  velika dvorana HKD 

Skriveno lice američke umjetnosti

Režija: François Lévy Kunety, 2017., 52′

Film o istinskoj revoluciji, povijesnoj pobjedi avangardnih slikara te o tome kako su Sjedinjene Države u nekoliko godina zavladale svijetom umjetnosti. Krajem Drugog svjetskog rata tržište umjetnošću u Parizu bilo je u stanju mirovanja. Stotine Europljana je bježeći od nacizma pronašlo utočište u New Yorku. Grad je, kao nikada prije, vrvio intelektualcima. Uz pomoć poslijeratnog gospodarskog uzleta, New York je u samo nekoliko godina preuzeo Parizu titulu svjetske prijestolnice suvremene umjetnosti.  Nova generacija američkih umjetnika poput Pollocka, Rothkoa i de Kooniga pojavila se pod zajedničkom zastavom: apstraktnim ekspresionizmom. Nakon strahhota Auschwitza i Hiroshime, mladi američki slikari smatrali su da svijet više ne može biti predstavljen kao ranije te su se okrenuli čistoj apstrakciji. Američka avangarda je pružila novi način razumijevanja umjetnosti i reprezentacije svijeta o kojemu se treba promisliti i koji se treba ponovo izgraditi. Ovaj umjetnički pokret je povrh svega stvorio jedinstvenu priliku da Sjedinjene Države pod vodstvom Trumana i Eisenhowera izgrade i promoviraju vlastitu sliku zemlje slobode. Američki su slikari postali nositelji slobodnog svijeta, slobode izražavanja, demokracije, Sjedinjenih Država i naposljetku, umjetničkog svijeta.

Subota 8. rujna u 18h, velika dvorana

Hitlerove igre

Režija: Jérôme Prieur, 2017., 87′

U ljeto 1936. godine Olimpijske igre u Berlinu, organizirane od strane nacističkog režima, služile su kao velika promocija za prikazivanje atletske, mirne i pomlađene Njemačke. Nakon duge rasprave, velike svjetske demokracije složile su se poslati svoje sportaše u prijestolnicu Reicha. Tijekom petnaest dana Olimpijada je uspjela zaustaviti vrijeme. Nasilje i mržnja koji su do tada vladali ulicama Berlina odjednom su nestali. Umjesto njih uspostavljeno je ljudsko jedinstvo kroz spektakl i sport. Ovaj film priča priču o berlinskim Olimpijskim igrama 1936.godine, od detaljnih priprema do samih igara koje je nacistička propaganda pretvorila u grandiozni spektakl posvećen slavi Reicha. Priča je to i o tome kako je tek jedna olimpijska sezona pretvorila Adolfa Hitlera u pobjedonosnog domaćina zemljama koje će uskoro okupirati.

Subota 8. rujna u 22h10, velika dvorana HKD 

Američki snovi Bobbyja Kennedyja

Režija: Patrick Jeudy, 2017., 58′

Film prati razdoblje od atentata na predsjednika Johna F. Kennedyja do smrti njegovog brata Bobbyja u Hotelu Ambasador gotovo pet godina kasnije. U tom četverogodišnjem periodu Bobby Kennedy ostavio je neizbrisiv trag u američkoj politici, objedinjujući neizmjernu nadu i gorko razočaranje. Njegovi su ciljevi možda bili utopijski pa čak i naivni, no stvarali su političke podjele koje su ga na kraju koštale života. Ovaj film kroz jedinstvene arhivske snimke donosi portret Kennedyja kojega smo zvali “Bobby”.

Nedjelja 9. rujna u 20h, kino Kortil

Magda Goebbels, prva dama  Trećeg Reicha

Režija: Antoine Vitkine, 2017., 52′

U Hitlerovom danonoćno bombardiranom bunkeru u Berlinu, elegantna žena u  40-ima otruje svoje šestoro djece i potom si oduzme vlastiti život. Njezino ime je Magda Goebbels: supruga ozloglašenog i zlobnog ministra propagande, Josepha Goebbelsa te istinska prva dama Trećeg Reicha. Ovaj dokumentarac u obliku psihološkog trilera pokušava shvatiti kako je Magdalena Friedlander postala Magda Goebbels. Bila je to žena koja je nosila ime poočima Židova koji ju je odgojio, žena koja se udala, a potom i rastala od bogatog automobilskog magnata libertarijanskih ideja i postala emancipiranom dobro odjevenom mladom ženom. Magda Goebbels bila je istovremeno proizvod povijesti – one nacističke ali i vlastite izmučene psihe.

Više informacija potražite na : http://historyfilmfestival.com/