U povodu 70. godišnjice dolaska prve skupine kažnjenika na Goli otok, Udruga Goli otok „Ante Zemljar“ i Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću organizirali su u utorak na tom otoku komemoraciju želeći još jedanput podsjetiti na logoraše i sve žrtve političkog nasilja u Hrvatskoj, Jugoslaviji i istočnoj Europi tijekom razdoblja Informbiroa

Kako je večeras priopćila Documenta, u ime Udruge “Ante Zemljar” Darko Bavoljak je ocijenio kako “nismo ništa učinili da patnju negdašnjih logoraša obilježimo i to je naša sramota, to je sramota za ovu državu i sve njene građane.”

“Iako vladajuće strukture našeg društva danas okreću glavu od bremenite prošlosti, mi kao udruga ne želimo da ovaj otok nestane u brojnim prekrajanjima povijesti ili, još gore, u betonizacijama i apartmanizacijama”, rekao je Bavoljak. Pozvao je da se to mjesto zaštiti i dostojno obilježi “prije nego što s ovoga svijeta ode i njegov posljednji svjedok”.
Voditeljica Documente – Centra za suočavanje s prošlošću Vesna Teršelič je istaknula da se okupljanjem iskazuje poštovanje prema tisućama žrtava psihičke i fizičke torture na Golom otoku i drugim logorima za preodgoj stvarnih ili navodnih neistomišljenika u komunističkim diktaturama.

“Želimo upozoriti javnost na važnost trajne konzervatorske zaštite ostataka nekadašnjega golootočkog zatvora i nužnost sprječavanja daljnje devastacije lokaliteta. Posebno zabrinjava da je 31. svibnja ove godine završio period preventivne zaštite lokaliteta, a da odluka Ministarstva kulture o trajnoj zaštiti lokaliteta još nije donesena”, podsjetila je Teršelič.
Bivši ministar i bivši saborski zastupnik Božo Kovačević je istaknuo kako je “nominalna svrha Golog otoka bio preodgoj, i to na način da su jedni staljinisti druge staljiniste koji su skrenuli s linije osudili na preodgoj” na Golom otoku.

“Ako postoji nešto u povijesti s čime se Goli otok može usporediti, to je samo katolička inkvizicija. Samo mali broj onih koji su ovdje bili zatočeni, a to su uglavnom bili oficiri JNA, su se izjasnili za rezoluciju Informbiroa”, rekao je i dodao da su većinom kažnjenici na Golom otoku bili oni za koje je vlast sumnjala da bi mogli pogrešno misliti.

“Vlast koja ne dopušta da bilo tko drugačije misli a kamoli da drugačije politički djeluje uzela je za pravo da tisuće onih za koje su sumnjali da drugačije misle dovede na Goli otok i da ih prisili na preodgoj. Mnogi od njih nisu shvaćali kako bi se to trebali preodgojiti jer oni koji su ih na Golom otoku zatočili zajedno su se s golootočanima borili u NOB-u, zajedno su slijedili vrhovni ideal SSSR-a i Staljina. Poslali su ih u ovaj logor, izložili ih nezamislivoj torturi samo zbog toga što su ovi na vlasti mislili da bi ovi mogli misliti drugačije”, rekao je Kovačević.

“Tragedija za golootočke žrtve drugi put nastupa raspadom Jugoslavije. One danas nisu konvertibilne vlastima RH, što govori o tome u kojoj smo mjeri necivilizirana zemlja, iako nominalno pripadamo EU koja podrazumijeva razuman odnos prema prošlost”, rekao je Kovačević i kako se navodi u priopćenju, pozvao Vladu RH da na mjestu negdašnjeg logora osnuje memorijalni centar u spomen na sve one koji su na Golom otoku patili i stradali.

Komemoracija u povodu godišnjice dolaska prve skupine logoraša organizirana je u želji da patnje žrtava političkog nasilja na Golom otoku budu upozorenje o univerzalnoj važnosti zaštite slobode mišljenja i slobode djelovanja kako se takve strahote nikada ne bi ponovile. Kako je istaknuto na komemoraciji, treba sačuvati uspomenu na Goli otok i pretvoriti ga u otok sjećanja, obrazovanja i obrazovnog turizma primjerenog tom mjestu. Istodobno se, istaknuto je, želi ojačati proces kritičkog suočavanja s prošlošću u Hrvatskoj kao fundamentalno važnog preduvjeta izgradnje demokratske i pluralističke političke kulture zasnovane na međusobnom uvažavanju i konstruktivnom društvenom dijalogu. Autor: Hina