U Podcastu Velebit gostovao je Damir Kajin, predsjednik Istarske demokratske stranke. Kajin je godinama upozoravao na zastrašujuće razmjere integracije, blago rečeno, nesolidnoga upravljanja Istrom na svim razinama lokalne i regionalne vlasti.

Izravno je to povezivao sa svojim ranijim kolegama u IDS-u, prvenstveno s dugogodišnjim predsjednikom, današnjim europarlamentarcom Ivanom Jakovčićom ne ustručavajući se ni najtežih izraza kao što su kriminalna hobotnica, kriminalna organizacija, povezujući vrh IDS-a s mnoštvom kriminalnih djelatnosti. Kajin je upozoravao na nevjerojatnu nezaintresiranost Zagreba i hrvatske nacionalne države, a danas imamao eksploziju golemoga financijskog nereda oko Uljanika povezanog s riječkim 3. Majom.

S Damirom Kajinom je razgovarano o slijedećim pitanjima:

♦ Zašto se redovito u Hrvatskoj događa situacija da se usprkos dugogodišnjim upozorenjima ozbiljnih ljudi na goleme anomalije, s točnim adresama i nositeljima potencijalnih nevolja, uvijek na neki način eksplozija kaosa predstavlja kao iznenađenje?

♦ Kako je moguće da državne ovlaštene agencije, počevši od onih financijskih, revizorskih, zatim pravosudnih i konačno policijskih, ne reagiraju dugi niz godina u kojima se gomilaju i stvaraju problemi, pa reagiraju kao u slučaju Uljanika, mjesecima nakon eskalacije krize?

♦ Kako je moguće da banke ne vrše detaljniji nadzor poslovanja svojih klijenata i dopuštaju im ulazak u zajmove i financijske probleme nekoliko puta veće od ukupne vrijednosti imovine i potencijala tih klijenata?

♦ Postoji li tu sprega između poslovodstava, politike i bankarskog sektora?

♦ Kad je i zbog čeega u Uljaniku sve pošlo po zlu?

♦ Tko je i na temelju čega donosio odluku o pretvorbi Uljanika 2013. godine?

♦ Koliko je ulazak Hrvatske u EU promjenio položaj Uljanika?

♦ Kakvu je ulogu u usvajanju pretvorbenog programa tada imao IDS, a kakvu državna vlast i je li hrvatska vlada dnosila odluku o konceptu pretvorbe bez suglasnosti IDS-a?

♦ Tko su vlasnici Uljanika?

♦ Što znači činjenica da su suvlasnici Uljanik grupe postali radnici s udjelom od 47%?

♦ Na temelju čega su postali suvlasnici, jesu li imali uz samo radno mjesto ikakvu jamstvenu vrijednost i jesu li mogli snositi materijalnu odgovornost recimo za današnje stanje u Uljaniku, a moralo se i to predvidjeti pri donošenju ozbiljnih odluka kao što je pretvorba vlasništva?

♦ Kako i na temelju čega su vlasnici mogli kontrolirati i nadzirati upravljanje svojim vlasničkim udjelima, kakva je uloga sindikata u tome i podsjeća li Kajina toliki udio radnika u vlasničkoj strukturi kompanije na ulogu zborova radnika i radničkih savjeta u famoznoj pretvorbi početkom devedesetih?

♦ Što je za Uljanik značilo odvajanje Uljanik plovidbe, tko ju je osnovao i tko su vlasnici te kompanije?

♦ U kakvom je poslovnom stanju danas Uljanik plovidba?

♦ Kakva je uloga u svemu oko Uljanikova strateškog partnera, tvrtke Danka Končara?

♦ Kako je moguće da je Uljanik sklapao ugovore o izgradnji sedam do osam brodova a godišnje gradio dva?

♦ Tko su tvrtke i ljudi koji mogu financirati tanker, nije li svjesno ulaženje u sporazum s tim ljudima sa saznanjem da će ih se pokušati prevariti, namjerno urušavanje ugleda Hrvatske i njezinoga poslovnog ambijenta u svijetu?

♦ Jesu li uprava, nadzorni odbor i radnici, odnosno sindikati, znali da potpisujući ugovore o izgradnji sedam brodova, iako ih ne mogu na vrijeme izgraditi i isporurčiti, čine golemu poslovnu štetu po ugled Hrvatske i brodogradilišta, ali i potencijalno kazneno djelo prijevare?

♦ Pod kakvim uvjetima su se sklapali sporazumi o izgradnji bordova i zašto se u ugovorima u startu pristajalo na gubitak od oko deset milijuna eura po brodu?

♦ Kako se opravdavalo takve odluke?

♦ Kako Kajin gleda na činjenicu da je Ivan Jakovčić godinama bio član nadzornog odbora Konačereve tvrtke u Helisnkju, da je to bio i za vrijeme predsjednikovanja IDS-om, te za gotovo cijelo vrijeme mandata u Europarlamentu?

♦ Kako Kajin tumači obrazloženje Danka Končara da je sudjelovanje eurozastupnika u nadzornim odborima europskih kompanija normalna stvar, potrebna radi lobiranja, te kako tumači činjenicu da je Jakovčić za sudjelovanje u nadzornom odboru Konačarevih tvrtki primao mjesečnu naknadu od oko 5 000 eura za vrijeme profesionalnog mandata u Europarlamentu?

♦ Može li političar biti zastupnik svoga izbornog tijala ako paralelno uz profesionalno zastupanje toga tijela prima golemu financijsku naknadu od poslovnih grupacija?

♦ Tko su najvažniji kooperanti Uljajnika, kako su poslovali tjekom godina nastajanja golemih dugova grupe i u kakvom su stanju danas?

♦ Jesu li kooperanti uredno naplaćivali svoje tražbine od Uljanik grupe uspkros razvoju nelikvidnosti kompanije?

♦ Jesu li i na koji način kooperanti i njihovi vlasnici, te uprave povezani s javnim institucijama, političarima, državnim insititucijama i službenicima u Hrvatskoj?

♦ Može li Uljanik nastaviti poslovati pozitivno i konkuretno na svjetskom tržištu uz činjenicu da kineska i korejska brodogradilišta proizvedu brod za šest mjeseci i proizvedu deseterostruko više brodova nego Uljanik, sa samo dvostruko više zaposlenih?

♦ Postoji li i je li ikada postojala tjekom donošenja razvojnih odluka Uljanika precizna tržišna ekspertiza koja pokazuje opravdanost postojanja i tržišnog poslovanja Uljanika s ovakvim resursima i s ovakvim proizvodima koje je imao?

♦ Kako Kajin tumači činjenicu da je država davala milijarde kuna jamstava prema zahtjevima uprava Uljanika a da su se ta jamstva koristila za zajmove koji su nenamjenski utrošeni? Čiji su to propusti?

♦ Može li se i smije li se amnestirati državu i nositelje odgovornih funakcija koji su potpoisivali takva jamstva očito bez realne eskpertize o tome što potpisuju?

♦ Smije li Republika Hrvatska preuzimati daljnu odgovornost za nastavka poslovanja Uljanik grupe, bez dubinskoga rasvijetljavanja svega što je dovelo do ovakvoga stanja, te prije svega vrhunske međunarodne ekspertize o konkurentskim sposobnostima Uljanika?

♦ Kakva je uloga Uljanika u sudbini 3. Maja?

♦ Ukakvom su odnosu bili Uljanik i 3. Maj u trenutku kad je 3.Maj posudio Uljaniku pola milijarde kuna i na temelju čega je realizirana ta posuba?

♦ Može li se politička rukovodstva gradova i regija, Rijeke i Istre, osloboditi odgovornosti u raspletu ove krize i što Kajin misli, gdje su granice između političke i kaznene odgovornosti?

O tome i čitavom nizu drugih pitanja koja rasvjetljavaju problem koje je slučaj Uljanik otvorio u Hrvatskoj, poslušajte u razgovoru Marka Ljubića i Damira Kajina. ProjektVelebit