Predstavljanje nove knjige Tihomira Dujmovića – Regija kao Treća Jugoslavija, 1. travnja

foto screenshot

Uz autora knjige na promociji će kao recenzenti govoriti su prof. dr. Emeritus Andrija Hebrang i dr. Zlatko Hasanbegović. Voditeljica Lucija Dujmović.

Nakon što je na intervenciju političkog vrha izbačen iz Slobodne Dalmacije, Tihomiru Dujmoviću zabranjeno je i vođenje političkog talk-showa na HTV-u, unatoč tome što je vodio vrlo gledanu emisiju „Iza zavjese“. Na kraju će na intervenciju politike čak i jedna njegova kolumna na jednom portalu biti zabranjena.

I sve mu se to dogodilo za prvih godinu i pol dana sadašnje vlasti. Dujmović tako postaje najzabranjivaniji novinar u Plenkovićevom mandatu, kako vidimo proganjan doslovno u svim medijima u kojima se pojavljivao. U tom smislu Dujmović danas ističe da je zapravo stavljen u medijski kućni pritvor u kojem je napisao novu knjigu.

Nakon spomenutih zabrana napravio je knjigu i kazališnu predstavu „Tko je ubio Zvonka Bušića“ koja je igrala 40-ak puta širom Hrvatske i BIH te se i danas uspješno izvodi, a sada se odlučio za jednu drugu temu o kojoj svi pomalo šuškamo, ali se do sada te teme još nitko nije temeljito poduhvatio. „Regija kao Treća Jugoslavija“ naslov je najnovije Dujmovićeve knjige koja nižući brojne ilustracija postavlja pitanje: živimo li mi uopće u hrvatskoj državi ili funkcioniramo kao komad regije u okviru institucionalno povezanog prostora bivše Jugoslavije?

Dujmović sa svojom poznatom sintagmom „žurim reći“ na samom početku ističe kako naravno Jugoslavija kakva je nekad bila, više nije moguća, ali nam brojnim ilustracijama dokazuje da u suštinskom smislu riječi država u kojoj živimo najčešće poštuje regionalne, a ne nacionalne relacije. Autor pokazuje kako jedno politički posve nelogično, pri tom neobično povezano područje u svim segmentima življenja mimo državnih granica i političke logike današnjice, „regija“ dakle, koja redovito prati stare jugoslavenske granice (minus Slovenija), funkcionira u svim mogućim društvenim segmentima, samo što je to oku javnosti promaklo. Dakle, “regija“ koja ima zajedničke regionalne tvrtke koje dominiraju samo na tom prostoru, („Agrokor se zvao regionalnim divom i njegovo ultimativno širenje, ali samo po regiji nije bilo uvjetovano tržišnim nego političkim uvjetima“ !) regija koja ima zajedničke športske lige u nizu športova zemljopisno posve nelogičnih područja, („pa tako primjerice u vaterpolu riječko „Primorje“ igra u istoj ligi gdje igraju vaterpolisti iz Šapca“!), regija koja producira zajedničku glazbu i zajedničke glazbene nagrade, regija za koju se planirao zajednički curriculum , odnosno „ujednačavanje osnovnoškolskog, srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja“, regija koja je uspjela udružiti čak i sveučilišta na razini zapadnog Balkana, regija u kojoj se intenzivno i agresivno radi na zajedničkom jeziku, regija koja producira regionalnu filmsku industriju te tijesnu suradnju u kazalištu, regija koja je već na stol izbacila prijedlog o zajedničkim veleposlanstvima, sve to već postoji, sve je to već gola realnost, samo se o tome kako ističe Dujmović glasno šuti.

Pri tom je Hrvatska članica Europske Unije i bilo bi prirodno da se tijesno povezuje sa zemljama Unije a ne zemljama koje, ali baš niti jedna nije članica Unije! Umjesto toga „regionalno“ se povezuju vaterpolisti iz Rijeke i Šapca! Po kojim kriterijima Šabac i Rijeka spadaju u istu – regiju? Samo i isključivo po jugoslavenskim kriterijima, odgovara autor.

Dujmović u knjizi brutalno otkriva kako je i zašto cijeli taj proces bio moguć, prozivajući detaljno sve vlasti od 3. siječnja koje su zdušno stajale uz regiju, nasuprot nacionalnim interesima hrvatske države. Knjiga „Regija kao Treća Jugoslavija“ pokazuje i dokazuje da danas praktički sve pore hrvatskog društvenog, političkog i gospodarskog života vode – u regiju! „Tko će ove godine biti prvak-Regije?“ glasi jedna od televizijskih reklama na N1, za košarkašku regionalnu ligu. Prvak regije? Što bi to bilo? Kad su „regija“ i Čakovcu i Rijeci i Iloku i Šibeniku i Cavtatu označavale jedno te isto područje? Samo i jedino u Jugoslaviji! Nije li onda današnji „prvak regije“, zapravo prvak-Jugoslavije? Jer, što je zapravo regija ako ne meka, nježna, nevidljiva, ali ipak-Treća Jugoslavija pita se Dujmović u knjizi.

Zajedničke športske lige u nizu športova (čak i u juniorskom nogometu!), zajednički jezik, zajednička sveučilišta zapadnog Balkana, nije li to istoznačnica za stare jugoslavenske lige, stari jugoslavenski sveučilišni prostor, stari jugoslavenski jezik? Zar ovo mahnito nasilje glede zajedničkih filmova, pa tako u Hrvatskoj imamo more filmova čak i tv serija koje su koprodukcija redovito sa Srbijom, zatim fanatična kazališna suradnja u regiji, koja je čak obavezna i za vrijeme studiranja Akademije dramskih umjetnosti, zar ne svjedoče o ponovnoj ambiciji ustoličenja „jugoslavenskog kulturnog prostora“, pita se Dujmović nižući ilustracije.

Autor pri kraju knjige postavlja pitanje kako je moguće da je jedna zemlja koja je ušla u Uniju upravo zato da bi europeizirala sve svoje društvene, političke i gospodarske pore, sada ovako uronila u prostor s kojeg je nakon krvavog rata jedva otišla. Njegov odgovor je jednoznačan: međunarodna zajednica koja je uporno odbijala priznati hrvatsku državu i napravila je to tek na vukovarskom pokolju, uporno je odbijala hrvatsku političku integraciju na Zapad, zato smo tako kasno i ušli u Uniju. Pri tom je ta intencija da Hrvatska ostane dio zapadnog Balkana, pala na savršeno tlo onih političkih snaga u Hrvatskoj koje državu nikad nisu htjeli, pa za nju nisu niti glasovali kad je proglašena neovisnost. Upravo su te snage, uz zeleno svijetlo međunarodne zajednice, a Dujmović tu posebno apostrofira Veliku Britaniju, okrenule Hrvatsku s puta u stvarnu integraciju u Europu i vratile ju – u regiju.

U tom smislu, autor podsjeća kako od 1993. do danas, svi planovi međunarodne zajednice za ova područja govore samo o jednom jedinom geopolitičkom području, samo su za njega mijenjana imena: pakt o stabilnosti, jugo sfera, zapadni Balkan, integracija jugoistoka Europe i na kraju je kako vidimo prihvaćena – regija. Uz dakle snažnu političku i financijsku intenciju međunarodne zajednice vrlo brzo su se našle snage u svim Vladama nakon Tuđmana koje su malo po malo prihvaćale regiju kao Treću Jugoslaviju. Po autoru, to je intelektualna i politička izdaja onih političkih ciljeva za koje je palo osam tisuća života i invalidima postalo 40 tisuća ratnih stradalnika. Autor zaključuje kako ovo gdje danas živimo supstancijalno i sadržajno nije hrvatska država, već institucionalni komad regije u kojoj je Hrvatska kao više puta kroz povijest opet postala ugaoni kamen regije i regionalnih povezivanja koja se zbog znanog odijuma više ne smije zvati Jugoslavija nego joj tepamo-regija.

Promocija knjige „Regija kao Treća Jugoslavija“, autora Tihomira Dujmovića održat će se 1. travnja 2019. u dvorani Vijenac na zagrebačkom Kaptolu.

Uz autora knjige na promociji će kao recenzenti govoriti su prof. dr. Emeritus Andrija Hebrang i dr. Zlatko Hasanbegović. Voditeljica Lucija Dujmović.

Knjiga se trenutno može naručiti na broj 099-399-6011 ili putem autorovog Facebook-profila. izvor Narod.hr

Knjiga se trenutno može naručiti na broj 099-399-6011 ili putem autorovog Facebook-profila.