Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je u Neumu u Bosni i Hercegovini na otvorenju znanstveno-stručnog skupa „Europski ustav za Bosnu i Hercegovinu”. Skup s međunarodnim sudjelovanjem održava se u organizaciji Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u Bosni i Hercegovini, Rektorskog zbora Republike Hrvatske i Sveučilišta u Mostaru.

U svom obraćanju predsjednik Vlade Plenković je istaknuo zadovoljstvo da institucije i vlasti Bosne i Hercegovine rade na tome kako da u potpunosti kvalitetno odgovore na kompleksan i zahtjevan posao odgovora na upitnik Europske komisije. 

“On je za svaku administraciju zaista pravi politički, pravni, ekonomski i sektorski izazov”, kazao je.

Poručio je da je važno tijesno raditi s Europskom komisijom da to mišljenje, kada bude objavljeno, bude pozitivno i otvori nove korake. Ti novi koraci, dodao je, u svojoj srži imaju ono najbitnije, a to je transformacijsku snagu reformskih napora svake države koja prolazi proces približavanja odnosno pristupanja Europskoj uniji. 

“Bez tog interaktivnog procesa nema istinskih reformi, usvajanja pravne stečevine EU, jačanja institucija, kvalitetne provedbe međunarodnih obveza i jačanja svih mehanizama funkcionalnosti države”, naglasio je.

Aspekt funkcionalnosti predsjednik Vlade je ocijenio posebno važnim za BiH, istaknuvši da na tom području treba raditi važne i bitne iskorake. 

“Hrvatska će, stoga, kao što je i do sada radila, pomagati na tom procesu snaženja međunarodnog položaja BiH”, poručio je. 

Podsjetio je u tom kontekstu da je Vlada od prvog dana preuzimanja mandata kazala da je BiH važna i da je prioritet državne politike i vanjskih odnosa. 

“Mnogo je razloga za to”, naveo je premijer Plenković. 

Naglasio je da je kao premijer u BiH bio više od deset l puta s dobrim željama i dobrom namjerom. Nakon punih sedam godina, podsjetio je, u Sarajevu je održana zajednička sjednica Vijeća ministara BiH i Vlade te nema sektora i resora o kojem se nije razgovaralo u cilju jačanja suradnje dvije države.

Unaprijedili smo gospodarske odnose s BiH

Također je podsjetio da su otvoreni konzulati u Livnu i Vitezu, otvoreni uredi Hrvatske gospodarske komore u Sarajevu i Mostaru te su, također u ova dva grada, otvorena dopisništva HRT-a.

“Nakon 15 godina ponovno je uspostavljena zrakoplovna linija između Zagreba i Mostara. Unaprijedili smo gospodarske odnose, u ove dvije godine robna razmjena je povećana 23 posto te iznosi oko dvije milijarde eura. Hrvatska izravna ulaganja u BiH sada dostižu milijardu i 300 milijuna eura, to je 20 posto naših ukupnih inozemnih ulaganja”, rekao je, napomenuvši da je prije nekoliko dana spojen most preko rijeke Save kod Svilaja, što znači da se gradi i investira u bitan infrastrukturni projekt na koridoru Vc, koji će još više pomoći gospodarskom razvoju i Hrvatske i BiH. 

Ide se, nastavio je premijer Plenković, s novim mostom i prometnim povezivanjem kod Gradiške. Gradnju Pelješkog mosta nazvao je projektom svjetionika prvih sedam godina članstva Hrvatske u EU, a kada bude završen rasteretit će prometne gužve u ljetnim mjesecima koje opterećuju Neum. 

“Pelješki most će omogućiti bolju i kvalitetniju suradnju dviju zemalja. Most se, moram spomenuti, radi na visini od 55 metara. Malo je mostova koji su toliko visoki. Napravljen je iskorak u smislu neškodljivog prolaska i svih prava koja ima BiH kada je riječ o međunarodnom pravu mora”, naglasio je.

Kazao je da je gospodarskim subjektima u BiH izrazito pomoglo rješavanje krize u Agrokoru. “I ovdje kompanije funkcioniraju, i ovdje ljudi rade”, naglasio je, dodavši da je to važna i bitna politička, ali i gospodarska poruka.

Hrvatska pomaže brojne projekte u BiH

Kada je riječ o nezakonitim migracijama, predsjednik Vlade istaknuo je da Hrvatska i BiH surađuju i u tom najkrupnijem pitanju s kojim se suočava cijela Europa. 

“Zajedno smo na tzv. istočno-mediteranskoj ruti, jedinoj kopnenoj. Kada je na svojim vrhuncima, ova ruta ima najveći krizni potencijal. Stoga je važno da Hrvatska, koja je svakim danom bliže ulasku u Schengenski prostor, jača svoje tehnološke kapacitete i sposobnosti policije”, rekao je. 

Poručio je da Vlada nije dvojila da granicu treba čuvati tehnološkim sposobnostima, kvalitetnim radom policije i suradnjom s policijom u BiH. 

Suradnju s BiH ocijenio je  konkretiziranom i operativnom, a Hrvatska pomaže brojne projekte u BiH. “U dvije i pol godine Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske financirao je 95 milijuna kuna vrijednih projekata u BiH”, izdvojio je Plenković, napomenuvši da Hrvatska podupire, među ostalim, i Sveučilište u Mostaru i Sveučilišnu kliničku bolnicu u Mostaru.

Visoko razvijenom ocijenio je suradnju sveučilišnih i znanstvenih institucija te se radi zajednički da ta suradnja ima pravu dodatnu vrijednost. 

Ravnopravnost konstitutivnih naroda BiH

Govoreći o unutarnjem ustrojstvu BiH, kao i Dajtonsko-pariškom mirovnom sporazumu te Washingtonskom sporazumu koji mu je prethodio, Plenković je kazao da je BiH prilično kompleksna onima koji u njoj žive, a jako teška za razumjeti nekome tko dolazi sa strane.

“Ovo što znate vi i što je vama notorno, nekome tko se ne bavi ovom temom niti minimalno koliko vi – nije lako niti razumjeti, a kamoli nuditi rješenja. I to je uvijek izrazito važno imati na umu. To kažem kao netko tko govori o BiH, primjerice, na Europskom vijeću”, rekao je. 

Kada je riječ o kriterijima ulaska u EU. predsjednik Vlade istaknuo je da su to, prije svega, Kopenhaški kriteriji – stabilne institucije, vladavina prava, poštivanje ljudskih prava i sloboda, zaštita manjina i usklađenost zakonodavstva s pravnom stečevinom. 

Pojasnio je da nema pravne stečevine koja regulira koje je ustavno ustrojstvo neke zemlje. “Venecijanska komisija, koja nije tijelo EU nego institucija Vijeća Europe, poziva na promjene ustavnog i institucionalnog okvira BiH kako bi se stekli preduvjeti i ojačale sposobnosti za preuzimanje pravne stečevine”, kazao je.

Napomenuo je da je isto tako s presudama Europskog suda za ljudska prava koji je, dodao je, institucija Vijeća Europe. 

“Naša se politika bazira na temeljnom načelu, a to je ravnopravnost konstitutivnih naroda koja, po stavu Republike Hrvatske, treba ostati temelj institucionalnog ustroja BiH. Upravo to ćemo kao potpisnik i jamac Daytonskog sporazuma uvijek izgovarati, zalagati se i ponavljati”, naglasio je Plenković, podsjetivši da je ta činjenica jasno artikulirana i u nedavnoj raspravi u Hrvatskom saboru.

Glas za ozbiljnije bavljenje BiH

Za u Hrvatskom saboru donesenu Deklaraciju o položaju hrvatskog naroda u BiH kazao je da je to izbalansiran i kvalitetan tekst, koji podržava europski put BiH te ukazuje na probleme na koje ne treba zatvarati oči, već tražiti rješenja kako unaprijediti položaj najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda, a to je hrvatski narod. 

Govoreći o Općim izborima u BiH održanim 2018. godine, kazao je da oni, objektivno, nisu održani u duhu jezika i teksta Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma.

“Svi oni koji su sudjelovali u Daytonu i Parizu s kojima sam razgovarao, nisu imali dojam da bi se ovakvi scenariji mogli događati”, dodao je.

Podsjetio je da su u Daytonu politički akteri stali iza toga da tri naroda budu ravnopravna, spomenuvši u tom kontekstu Predsjedništvo BiH. 

“Stoga je važno da to pitanje razumiju i naši prijatelji u EU“, dodao je i napomenuo da je o tome govorio i na Europskom vijeću, a potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić na razini Vijeća za vanjske i opće poslove, kao i zastupnici u Europskom parlamentu.

“Taj glas Hrvatske nije protiv BiH, to je glas za ozbiljnije bavljenje BiH”, kazao je. 

Izdvojio je da je bitno učiniti zajednički napor u pronalasku rješenja za pravičniji izborni zakon te izborni sustav koji bi omogućio da svi u predstavničkim tijelima BiH budu u političkom smislu predstavnici konstitutivnih naroda.

Podsjetio je na presude Ustavnog suda BiH, presudu u slučaju Ljubić i presudu u slučaju Mostara. “Sve su to teme koje treba rješavati”, poručio je.

Napomenuo je da Hrvatska ima puno osjećaja za cjeloviti pristup. “Ići ćemo s inicijativom da se 2020. godine u Hrvatskoj održi svojevrsni Zagreb 2, kao što je 2000. godine održan onaj prvi summit,  kada smo bili u prvim inicijalnim koracima institucionalnog približavanja i kada se otvorila europska perspektiva”, kazao je. 

Istaknuo je da će 2020. fokus biti na tome da Hrvatska, koja će tada biti na kraju sedme godine članstva u EU, stavi na stol temu proširenja EU na jugoistok Europe.

U pratnji predsjednika Vlade bili su državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdravka Bušić te državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas.  izvor Vlada RH