Izložba Zorke Sever u Popovači

Akademija Art

U foajeu OŠ Zorka Sever u Popovači postavljena je kulturno-povijesno-etnografska izložba o značajnoj moslavačkoj umjetnici s početka 20. stoljeća, Zorki Sever

Zorka Sever, rođena pl. Getz, 29.3.1894. u Popovači, umrla u Zagrebu 1973. g. Tijekom života bavila se sakupljanjem, obradom i crtanjem narodnih nošnji, etno motiva i ostalih etno predmeta, izučavala je književnost, a pisala je i kratke priče i pjesme: osobito su joj drage bile teme vezane za Uskrs te ih je objavljivala u Obiteljima, ilustriranom časopisu za hrvatsku porodicu…, ilustrirala je dječje slikovnice. Od 1914. g. bavi se slikarstvom. U rafiniranoj tehnici pastela, s lakoćom i prozračnošću koja podsjeća na najbolja impresionistička ostvarenja, Zorka Sever je na svojim slikama ispisala malu kulturnu povijest Moslavine.
Iskonska autoričina vezanost i ljubav prema rodnom kraju dala je slikama ne samo obilježje autohtonosti i dokumentarnosti, nego je učinila da moslavački pejzaži prerastu u najintimniji i najsuptilniji dio njena stvaralaštva. Slikarstvo je podredila trajnom zanimanju za ljude i običaje svoga kraja. I cvijeće iz svoga vrta slikala je gotovo dnevnički s iznimnim osjećajem za boje. Naslikala je više od šesto lica, poznatih i anonimnih ljudi: od Anke Krizmanić (1912), don Frane Bulića, dr. Jaroslava Havličeka (1925), mlinarice Bare Misarić (1919), kravara Orsaga (1925) do Grosice. Grosica pripada ciklusu nastalom 1946-1949. u logoru u Požegi, gdje je naslikala više od tristo portreta zatvorenica, stražara i rukovoditelja. Naime, u logoru je odsjedila s obitelji, nakon društvenoga prevrata, nesrećom i nepravdom, poput mnogih veleposjedničkih obitelji. Ali i nakon logora, kada je započinjala graditi novi život, Zorka Sever je, po pričanju njezine kćeri pjesnikinje i slikarice Višnje Sever, zadržala životni optimizam i radost za ljepotu prirode, narodno umijeće i umjetnost.
Ostavština Zorke Sever koja se čuva u Malom trijemu u Popovači, sastoji se od umjetničkih djela, uporabnih i dekorativnih predmeta, te etno zbirke. U etnografskoj zbirci osim originalnih predmeta, Zorka je sve svoje stručno znanje i umijeće te slikarsku vještinu usmjerila na ovjekovječivanje motiva sa moslavačkog tradicijskog ruha. Etnografskim istraživanjem počela se baviti još u djetinjstvu, nastavila u mladenaštvu, a najbrojnija ostvarenja ipak su nastala u zrelijoj dobi, zapravo od 1914. g. kada se kao mlada učiteljica zapošljava u Potoku, te započinje izučavati i otkupljivati vrijedne predmete. Pretpostavljajući skori nestanak tradicijskih vrijednosti, bilježila je sve nazive i oblike rukotvorskih radova i izvornih djela anonimnih ruku. Veći dio života provela je u rodnoj Popovači tako da se njena materijalna i duhovna istraživanja, sakupljanje i obrada etno građe odnosi na popovački, odnosno moslavački kraj 19. i prve polovice 20. stoljeća.

U svojim etnografskim svjedočanstvima oživjela nam je čitav mali svemir tradicionalnih narodnih vještina Moslavine i pulsiranje života – od kuće do postelje, od postelje do svake pojedinosti u njenoj opremi, kao i obrnuto – od detalja nošnje do cjeline jedne osobe, da bi završila i zaokružila put slikanjem životne scene u kojima se očituje plemenitost puka.
Ona je etnograf, slikar, lingvist, pjesnik i pripovjedač. „Nije riječ samo o narodnom blagu, nego o ustrojstvu, organizaciji i vrednovanju života i podijeljenih uloga u tom životu“. To je spoznaja koja zrači iz njenih opisa i objašnjenja, napisao je u predgovoru kataloga „Umjetnine iz zbirke Zorke Sever“, dr. sc. Bogdan Mesinger.

Organizator: Muzej Moslavine Kutina i Grad Popovača
Mjesto: OŠ Zorka Sever u Popovači
Vrijeme: 29. 3. 2019. u 11,00 sati
Tema: Stalni postav o Zorki Sever
Autorica: Slavica Moslavac, muzejska savjetnica i voditeljica etnografskog odjela MMK

Slavica Moslavac

Leave a Reply

Your email address will not be published.

Next Post

Kardinal Bozanić predvodio euharistijsko slavlje prigodom sedamnaeste obljetnice smrti sluge Božjega kardinala Franje Kuharića

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić predvodio je u ponedjeljak 11. ožujka 2019. godine u Stepinčevoj katedrali euharistijsko slavlje prigodom sedamnaeste obljetnice smrti Sluge Božjega kardinala Franje Kuharića u koncelebraciji sa zadarskim nadbiskupom […]