HDD i Bacači Sjenki pozivaju na radionicu: “Naslijeđe i baština za oblikovanje budućnosti”

HDD i Bacači Sjenki pozivaju na radionicu: “Naslijeđe i baština za oblikovanje budućnosti” – dokumentiranje svakodnevnog života u Vitićevom neboderu (projekt “Vitić pleše”)

Pozivaju se studenti i profesionalci iz područja dizajna, arhitekture, urbanizma, novih medija, povijesti umjetnosti, novinarstva, politologije, komparativne književnost, dramaturgije i teatrologije te zainteresirano građanstvo na sudjelovanje u stručnoj radionici “Naslijeđe i baština za oblikovanje budućnost” unutar projekta “Centar oblikovanja svakodnevice” Hrvatskog dizajnerskog društva, Muzeja za umjetnost i obrt, ULUPUH-a, Bacača Sjenki te Grada Zagreba.

Prijavni obrazac i detalji o radionici, literaturi i voditeljima: http://www.bacaci-sjenki.hr/hr/911/hrvatski-prijava-na-prvu-radionicu-projekta-centar-oblikovanja-svakodnevice/

Kada: 4 subote – 9., 16., 23. ožujka i 13. travnja od 9 do 17 h 
(uključen besplatan topli obrok)
Gdje: POGON – Centar za nezavisnu kulturu i mlade, ulica kneza Mislava 11, Zagreb

O projektu Centar oblikovanja svakodnevice
Dvogodišnji projekt ‘Centar oblikovanja svakodnevice’ polazi od teze kako između kulture i svakodnevnog života postoji duboka veza, odnosno kako kulturne i kreativne aktivnosti, u najširem spektru značenja, a posebno u području dizajna, imaju sveprisutan učinak na oblikovanje naših životnih okruženja, odnosno na promišljanje kako živote svih nas učiniti kvalitetnijima, iskustveno bogatijima, stimulativnijima i slojevitijima.
Ovim projektom također će se utvrditi postojeće stanje sudioničkog upravljanja u kulturi te istražiti mogućnosti uspostavljanja novog i primjenjivog modela kroz dvogodišnju suradnju dva strukovna udruženja na području primijenjene umjetnosti i dizajna (Hrvatsko dizajnersko društvo – HDD, Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti – ULUPUH), središnje muzejske institucije za područje dizajna (Muzej za umjetnost i obrt – MUO), udruge u kulturi (Bacači sjenki) te lokalne uprave (Grad Zagreb). 
U okviru projekta provodit će se i niz programskih aktivnosti čija je namjera doprinijeti povećanju svijesti lokalne zajednice o važnost i utjecaju dizajna u kontekstu kulture svakodnevnog života građana.

O radionici
Ova radionica korist kao polaznu točku najpoznatiji intermedijalni projekt zajednice i uspješnog zagovaranja obnove moderne i suvremene arhitekture u Republici Hrvatskoj – “Vitić pleše”; ona istražuje razne primjere baštine, baštinjenja i nasljeđivanja te mogućnost primijenjene projektne metodologije na nove slučajeve baštine, naslijeđa i urbanog oblikovanja.

Teme, terminologija i tematske cjeline radionice: Topofilija i terrafilija, Urbana izvedba, Reciklaža stvarnost i svakodnevice, Unutrašnje i vanjsko mapiranje grada, Urbana dramaturgija i forenzika, Urbani namještaj i/ili inventar, Hipertekstualnost grada i dr.

Maksimalan broj polaznika: 20.
Prijave traju do popunjenja kapaciteta radionice.

Trajanje radionice: 4 termina po 8 h (4 subote)
Radionica je besplatna i ima uključen topli obrok u tijek provedbe.

Voditelji radioniceSandra Uskoković, povjesničarka umjetnost i teoretičar prostora te moderne i suvremene arhitekture, umjetnost i urbanizma, Marko Sančanin, arhitekt i aktivist te Boris Bakal, intermedijalni umjetnik (životopise predavača možete pronaći u prilogu).

Provedba radionice: Udruga Bacači Sjenki uz podršku projektnih partnera: Hrvatskog dizajnerskog društva (korisnika bespovratnih sredstva), Muzeja za umjetnost i obrt, Hrvatskom udrugom likovnih umjetnika primijenjenih umjetnost te Gradom Zagrebom.

Kratki opis projekta “Vitić pleše”
“Vitić pleše” je najduži “projekt zajednice” u Republici Hrvatskoj i jedan od najdužih te najuspješnijih na svijetu. Projekt je bio fokusiran na višestambenu i poslovnu zgradu (Blok Narodne banke) u Laginjinoj 7-9 u Zagrebu koju je kasnih 1950-th godina zamislio arhitekt Ivan Vitić, a izvela Industrogradnja 1962. te koja predstavlja ikonu hrvatske poslijeratne arhitekture. Zgrada je, zahvaljujući projektu “Vitić pleše” zaštićena kao pojedinačno kulturno dobro. Nakon dugogodišnjeg stanja zapuštenosti i propadanja, ugrožavajući život i funkcioniranje svojih 256 stanara/suvlasnika te prolaznika grada Zagreba, posredstvom projekta “Vitić pleše” i aktivnim sudjelovanjem suvlasnika u borbi za obnovu, zgrada je 2018. u mjesecu rujnu, nakon dvije godine radova, konačno i u potpunosti obnovljena. Ova obnova predstavlja najveći pothvat obnove naslijeđa modernističke arhitekture u RH i njezina cijena je iznosila oko 2 milijuna eura koju su suvlasnici pokrili iz pričuve, te većim dijelom iz “Fonda spomeničke rente” Grada Zagreba te Europskog fonda za učinkovitost.

Ovaj umjetničko – aktivistički projekt obnavlja i podruštvljava zajednički prostor zgrade kroz prisutnost umjetnika u svrhu ujedinjenja stanara oko zaštite i očuvanja ove građevine. Osmišljen, pokrenut i proveden od strane Boris Bakala i Bacača Sjenki, ovaj projekt ispituje i istražuje mehanizme umjetničke kreativnosti u svrhu otkrivanja i rekontekstualiziranja te rekreiranja kulturne i urbane memorije arhitekture (i pojedinog djela) pri čemu je važna uloga umjetnika kao posrednika i nositelja suvremene regeneracije materijalnih i nematerijalnih aspekata urbanog života uključujući sudjelovanje i interakciju s lokalnom zajednicom tj. stanarima građevine. Projekt, postavljajući objekte i prakse u širi okvir ljudskih odnosa, preispituje koja značenja treba ponovno otkriti kako bi (ova) arhitektura opet postala „društvena“. Započet u 2003. godini, ovaj projekt je tijekom 15 godina prerastao u humano-urbanu multidisciplinarnu mrežu suradnje različitih institucija, aktivista i umjetnika u formi različitih kulturno–umjetničkih aktivnost (predavanja, koncert, performansi na krovnoj terasi, radionica metodologije projekta u drugim gradovima, državama i kontinentima) te ujedno postao ilustrativan primjer za primjenu ove ili slične metodologije na druge građevine u svijetu koje dijele slične probleme i slične sudbine.

U današnjoj dinamici razvoja i razgradnje gradova koja priziva nove načine razmišljanja o lokalnoj zajednici, upravo umjetnik, kroz suvremenu kreativnost i inovativnu praksu utječe na našu rekonceptualizaciju gradova i urbanog krajobraza te time pridonosi različitosti obzora identiteta, vjerovanja i stvaranja vrijednost.