PORTORIKANSKI PJESNIK DAVID CORTÉS CABÁN O BILOSNIĆEVU “TIGRU”

Akademija Art

Pjesnička zbirka “Tigar” Tomislava Marijana Bilosnića, koja je već doživjela inozemnu recepciju i dalje zaokuplja pažnju svjetske književne kritičke scene

Ovih dana o „Tigru“ je pisao i poznati  portorikanski pjesnik i esejist David Cortés Cabán (Arecibo, Puerto Rico, 1952.), izvanredni profesor na Odsjeku za suvremene jezike na Hostos Community Collegeu Sveučilišta u New Yorku. Svoj opsežni esej David Cortés Cabán objavio je na uglednom, i u hispanskome svijetu poznatom književnom portalu Crear en Salamanca, kojega uređuje pjesnik i umjetnički fotograf  José Amador Martín.

Bilosnićeva zbirka pjesama „Tigar”, dosad prevedena na četrnaest jezika, 2015. godine pod naslovom „El tigre” prevedena  je i tiskana na španjolskom jeziku u izdanju izdavačke kuće „El Trilce“ u Salamanci, s predgovorom akademika, peruansko-španjolskog pjesnika Alfreda Péreza Alencarta. Pjesme na španjolski prevela je dr. sc. Željka Lovrenčić, koju u Španjolskoj zovu „Gospa od prevođenja“. Knjigu je ilustrirao sveučilišni profesor, slikar Miguel Elías.

Uz akademika Alfreda Péreza Alencarta, koji je o „Tigru“ pisao u više navrata, o ovoj Bilosnićevoj zbirci u svijetu još su pisali, venecuelanski književnik, sveučilišni profesor Enrique Veloria Vera, američki sveučilišni profesor dr. John Taylor, koji je „Tigra“ uvrstio i u svoju knjigu „Pregled suvremene europske lirike / The Litlle Tour through European Poetry“, rumunjska književnica Tatiane Radulescu, albanski književnik Arian Leka, makedonski književnici Risto G. Jačev, Vasil Tocinovski, Hristo Krstevski, romski pjesnik Jusuf Sulejman i kritičar Demir Sulejman, a tekstovi o „Tigru“ izišli su i u Čileu, Kolumbiji, Kubi, Portugalu, Mađarskoj.

Portorikanski pjesnik i esejist David Cortés Cabán svoj esej o Bilosnićevoj zbirci naslovljen „Uživajte u Tigu „El tigra“ Tomislava Marijana Bilosnća“ počinje konstatacijom da je “Tigar Marijana Bilosnića prije svega duboka poezija“ uspoređujući pjevanje hrvatskog pjesnika s pjevanjima W. Blake, Jorge Luisa Borgesa, Eduarda Lizalde, prozu Atsushi Nakajima, i drugih koji su pjevali na istu temu, zaključujući kako „Nismo iznenađeni što tigar Tomislava Marijana Bilosnića putuje od srca do pogleda, a iz pogleda u duboku dimenziju koja prati njegovo pamćenje u vremenu“.

U svom vrlo iscrpnom i nadahnutom eseju o Bilosnićevu Tigru Caban ističe zanimljivost kompozicije Bilosnićeve zbirke.  Naime „bit će potrebno zapamtiti da se šest dijelova knjige bavi jednom temom: tigrom. Ovdje nema odstupanja s tematskog stajališta. Zato će gdje god pogledamo, biti prisutna slika tigra. I sami naslovi će funkcionirati kao ključ za ono što će tekstovi kasnije otkriti. Zbog toga otvaraju vrata onome što se nadamo naći u čitanju. S druge strane, za Tomislava Marijana Bilosnića tigar je biće koje afirmira svoju prisutnost kroz najdramatičnija životna iskustva. Ona se ne pretvara u sukobe ili destruktivne borbe s bilo čim. Ona postoji zato što poezija postoji, i zato što je njezina povijest također povijest poezije“.

Ono što je bitno za samu zbirku pa i Bilosnića kao umjetnika, jest činjenica da njegova poezija vremenom otvara sve više prozora prema svijetu, otvara nova čitanja istodobno se vraćajući „drugom glasu“ civilizacije. Stoga ne čudi da su i Taylorov i Cabanov ali i Radulescin zaljučak gotovo isti. Ili kako je sam David Cortes Caban zaključio što je to nadahnjujuće u Bilosnićevu Tigru  – „Prema Bilosniću, svi imamo pravo postati tigrovi. To bi trebalo biti ono što bismo trebali biti po pozivu i estetskoj lucidnosti“.

Leave a Reply

Your email address will not be published.

Next Post

MUO: Medulićevo remek - djelo prvi put u javnosti

Slika “Trijumfalni doček Kralja Saula nakon što je David porazio Golijata”, velikog hrvatsko-venecijanskog kasnorenesansnog slikara Andrije Medulića Schiavonea, nakon godina ‘skrivanja’ u privatnim kolekcijama prvi je put predstavljena javnosti – zahvaljujući obitelji […]