Kardinal Bozanić: Sv. Ćiril i Metod su itekako aktualni jer nas uče jeziku dijaloga

foto IKA

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić predvodio je u Rimu proslavu blagdana sv. Ćirila i Metoda koji se prema rimskome običaju slavi 14. veljače, na dan kada je 869. godine sv. Ćiril preminuo upravo u Vječnom Gradu.

Na svečanom euharistijskom slavlju u bazilici Sv. Klementa, gdje je pokopan sv. Ćiril, koncelebrirali su predsjednik Papinske crkvene akademije mons. Giampiero Gloder, umirovljeni đakovačko-osječki nadbiskup Marin Srakić te osamdesetak svećenika. Proslavi su nazočili i diplomatski predstavnici različitih slavenskih država u Rimu, među njima veleposlanik Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici Neven Pelicarić i veleposlanik Bosne i Hercegovine pri Svetoj Stolici Josip Gelo.

Svake godine jedan od četiri papinska slavenska zavoda (češki, hrvatski, slovački i slovenski) organizira proslavu; ove godine ta časna obveza pripala je Papinskome hrvatskom zavodu sv. Jeronima. Stoga je na početku euharistijskoga slavlja rektor Zavoda preč. Bože Radoš izrazio radost što ove godine, točno na 1150. obljetnicu preminuća sv. Ćirila, može pozdraviti sve nazočne na proslavi, osobito kardinala, dvojicu nadbiskupa, djelatnike raznih rimskih dikasterija te članove Diplomatskoga zbora pri Svetoj Stolici i Talijanskoj Republici čije zemlje imaju posebne veze sa slavenskim apostolima.

Kardinal Bozanić istaknuo je u homiliji moć i učinkovitost Božje riječi koja se očituje u životu Crkve i njezinom misijskom djelovanju, a osobitu u životu slavenskih apostola Ćirila i Metoda. Evanđeoski odlomak ovoga blagdana govori kako Crkva prima misijsko poslanje od samoga Krista neposredno prije njegova uzašašća: „U okviru uskrsnuća i uzašašća apostoli primaju svoje poslanje. Korijeni Crkve i službe naviještanja ne nalaze se u ljudskim i prizemnim razglabanjima. Oni upućuju na Božji naum; Bog je u svojoj ljubavi stvorio svijet i dao Sina Jedinorođenoga kako bi nas uveo u Kraljevstvo nebesko“, podsjetio je kardinal. Sveta Braća odgovorili su na taj poziv, pokazavši „kolika je snaga sadržana u vjeri u uskrsnuće i milosrđe Isusovo na svakome mjestu i u svako vrijeme, kada su Božji naumi povjereni ljudskoj malenkosti“, rekao je kardinal,

„Njihov je rad izričaj Crkve koja se zna utjeloviti u kulturu, a da ne ostane zatvorena u njoj“, istaknuo je zagrebački nadbiskup.

Zatim se kardinal osvrnuo na učinke navještaja Radosne vijesti. Ona donosi ozdravljenje i oslobođenje, i to prije svega na egzistencijalnom i društvenom planu: „Pravo se čudo događa tamo gdje zajednica sluša i vjeruje u učinkovitost Riječi, polazeći od vlastite krhkosti. To je znak i nama danas, kada se suočavamo s pitanjima unutar same Europe koja kao da je nesposobna shvatiti samu sebe i svoj kršćanski identitet. Bazilika Sv. Klementa sa svojom jedinstvenom i zasebnom arhitektonskom strukturom, slojevitim ustrojem, razinama prošlosti i povijesti, u tom je smislu znakovita za povratak korijenima, procesu u kojem ne treba vladati strah od otkrivanja neugodnosti naše povijesti.“

Osvrćući se na neprocjenjivo djelo prevođenja liturgijskih knjiga na narodni jezik, kardinal Bozanić naglasio je da su apostoli i prosvjetitelji slavenskih naroda te suzaštitnici Europe sveti Ćiril i Metod narodnim jezikom u liturgiji omogućili da obred (cultus) bude razumljiviji i lakše proveden u život. „Kultura je dakle i etos i etika, kao i stvarnost običnih ljudi te njihovih međusobnih odnosa”, rekao je kardinal.