Plastični otpad: Europska strategija za zaštitu planeta i građana te za jačanje industrije

Danas donesena prva europska strategija za plastiku dio je postupka prelaska na više kružno gospodarstvo.

Tom će se strategijom okoliš zaštititi od onečišćenja plastikom i istodobno poticati rast i inovacije; tako će zahtjevna situacija dati pozitivne rezultate za budućnost Europe. Promjena načina na koji se proizvodi dizajniraju, proizvode, upotrebljavaju i recikliraju u EU-u ima čvrstu poslovnu osnovu: preuzimanjem vodeće uloge u tom prelasku stvorit ćemo nove prilike za ulaganja i otvoriti nova radna mjesta. U skladu s novim planovima, do 2030. sva će plastična ambalaža na tržištu EU-a biti prikladna za recikliranje, potrošnja plastike za jednokratnu upotrebu smanjit će se, a namjerna upotreba mikroplastike bit će ograničena.

Prvi potpredsjednik Frans Timmermans, nadležan za održivi razvoj, izjavio je: „Ako ne promijenimo način na koji proizvodimo i upotrebljavamo plastiku, do 2050. u oceanima će biti više plastike nego ribe. Moramo se pobrinuti da plastike ne bude u našoj vodi, hrani, pa čak i u našim tijelima. Jedino je dugoročno rješenje smanjenje količine plastičnog otpada recikliranjem i većom stopom ponovne upotrebe. To je izazov s kojim se građani, industrija i vlade moraju zajedno suočiti. Izim toga, novom strategijom EU-a za plastiku potičemo novi i više kružni poslovni model. Moramo ulagati u inovativne nove tehnologije kojima se štite građani i okoliš, a istodobno se zadržava konkurentnost industrije.”

Potpredsjednik Jyrki Katainen, nadležan za zapošljavanje, rast, ulaganja i konkurentnost, izjavio je: „Ovom strategijom za plastiku postavljamo temelje novog kružnog gospodarstva u koje je uključena plastika te prema njemu usmjeravamo ulaganja. Tako će se smanjiti količina plastičnog otpada na kopnu, u zraku i u moru te će se stvoriti nove prilike za inovacije, konkurentnost i otvaranje visokokvalitetnih radnih mjesta. To je izvrsna prilika da europska industrija zauzme vodeći položaj na svjetskoj razini u području novih tehnologija i materijala, a potrošači će lakše moći donositi odluke koje su dobre za okoliš. Tako su svi na dobitku.”

U Europi svake godine nastane 25 milijuna tona plastičnog otpada, od čega se manje od 30 % prikuplja radi recikliranja. U svijetu plastika čini 85 % otpada na plažama. Plastika se čak uvlači građanima u pluća i u hranu koju jedu, a još nije poznat učinak mikroplastike u zraku, vodi i hrani na zdravlje. Nova strategija EU-a za plastiku zasniva se na prethodnom djelovanju Komisije i usmjerena je na izravno rješavanje problema.

Danas donesenom strategijom za plastiku promijenit će se način na koji se proizvodi dizajniraju, proizvode, upotrebljavaju i recikliraju u EU-u. Učestalo se događa da se u proizvodnji, upotrebi i odlaganju plastike ne uzimaju u obzir ekonomske koristi kružnog pristupa. Tako se nanosi šteta okolišu. Zadatak je zaštititi okoliš i istodobno stvoriti temelj novoga gospodarstva u koje je uključena plastika, tako da se u dizajnu i proizvodnji u potpunosti poštuju potrebe u pogledu ponovne upotrebe, popravka i recikliranja te razvijaju održiviji materijali.

Europa je u najboljem položaju da predvodi taj prjelazak. Tim će se pristupom stvoriti nove prilike za inovacije, konkurentnost i otvaranje radnih mjesta. Uz strategiju za plastiku Komisija je donijela i okvir za praćenje, koji se sastoji od deset ključnih pokazatelja, kojima su obuhvaćene sve faze ciklusa i kojima će se mjeriti napredak prjelaza na kružno gospodarstvo na razini EU-a i na nacionalnoj razini.

U okviru te nove strategije Europska unija će:

  • recikliranje učiniti isplativim za tvrtke: izradit će se nova pravila o ambalaži kako bi se povećale mogućnost recikliranja plastike koja se upotrebljava na tržištu i potražnja za recikliranom plastikom. Budući da će se prikupljati više plastike, bit će potrebna bolja i naprednija postrojenja za recikliranje te bolji i standardiziraniji sustav za odvojeno prikupljanje i razvrstavanje otpada u EU-u. Tako će se uštedjeti stotinjak eura po prikupljenoj toni plastičnog otpada, a ostvarit će se i veća dodana vrjednost za konkurentniju i snažniju industriju plastike,
  • smanjiti količinu plastičnog otpada: europskim zakonodavstvom već je ostvareno znatno smanjenje upotrebe plastičnih vrećica u nekoliko država članica. Novi planovi bit će usmjereni na druge vrste plastike za jednokratnu upotrebu i ribolovni pribor te će se podržavati nacionalne tvrtke za podizanje razine osviještenosti i raditi na utvrđivanju opsega novih pravila na razini EU-a koja će se predložiti tijekom 2018. na temelju savjetovanja s dionicima i prikupljenih dokaza. Komisija će provesti i mjere za ograničavanje upotrebe mikroplastike u proizvodima te će se utvrditi način označivanja biorazgradive plastike i plastike koja se može kompostirati,
  • zaustaviti bacanje otpada u more: novim pravilima o lučkim uređajima za prihvat rješavat će se problem otpada u moru, uključujući mjere kojima će se osiguravati da se otpad nastao na brodovima ili prikupljen na moru ne ostavlja ondje, nego da se vrati na kopno i da se ondje njime gospodari na odgovarajući način. Uključene su i mjere za smanjenje administrativnog opterećenja za luke, brodove i nadležna tijela,
  • poticati ulaganja i inovacije: Komisija će nacionalnim tijelima i europskim tvrtkama dati smjernice o tomu kako da maksimalno smanje količinu nastalog plastičnog otpada. Povećat će se potpora inovacijama; s dodatnih 100 milijuna eura financirat će se znanja o razvoju novih  plastičnih materijala koji se mogu bolje reciklirati, čime će postupak recikliranja postati učinkovitiji, a opasne i onečišćujuće tvari moći će se pratiti i uklanjati iz reciklirane plastike,
  • poticati promjene u svijetu: dok čistimo vlastito dvorište unutar Europske unije, surađivat ćemo i s partnerima iz cijelog svijeta kako bismo pronašli globalna rješenja i uspostavili međunarodne standarde. Izim toga, i dalje ćemo podupirati druge kao što smo to učinili čišćenjem rijeke Gangesa u Indiji.
 Ivan Raos

Leave a Reply

Your email address will not be published.