Skip to content

Vijesti Europske komisije 11. siječnja 2018.

Komisija predlaže ulaganje 1 milijarde EUR u vrhunska europska superračunala

Europska komisija danas je predstavila svoje planove za ulaganja, zajedno s državama članicama, u razvoj infrastrukture za vrhunska europska superračunala. Superračunala su potrebna za obradu sve većih količina podataka te donose koristi za društvo u mnogim područjima, od zdravstvene skrbi i obnovljive energije do sigurnosti automobila i kiber sigurnosti. Današnji korak ključan je za konkurentnost i neovisnost EU-a u okviru podatkovnog gospodarstva. Europski znanstvenici i industrija svoje podatke danas sve više obrađuju izvan EU-a jer doba dostupnih izračuna u EU ne zadovoljava njihove potrebe. Zbog tog manjka neovisnosti ugroženi su privatnost, zaštita podataka, poslovne tajne i vlasništvo nad podatcima, naročito u slučaju osjetljivih aplikacija.

U okviru nove pravne strukture financiranja (pod nazivom „zajednički pothvat EuroHPC”) nabavit će se, izgraditi i uspostaviti vrhunska računalska infrastruktura visokih performansi (HPC) u cijeloj Europi. Izim toga, EuroHPC-om poduprijet će se program istraživanja i inovacija za razvoj tehnologija i strojeva (hardver) te aplikacija (softver) koje bi se upotrebljavale na tim superračunalima. Doprinos EU-a zajedničkom pothvatu EuroHPC iznosit će približno 486 milijuna EUR u skladu s postojećim višegodišnjim financijskim okvirom, a države članice i pridružene države uložit će sličan iznos. Ukupno bi se do 2020. uložila 1 milijarda EUR javnih sredstava, a uz to bi privatni članovi inicijative uložili doprinose u naravi.

Andrus Ansip, potpredsjednik Europske komisije nadležan za jedinstveno digitalno tržište, izjavio je:„Superračunala su pokretačka snaga digitalnog gospodarstva. Konkurencija je oštra, a EU trenutačno zaostaje za ostalima: nijedno od naših superračunala nije među prvih deset u svijetu. Cilj je inicijative EuroHPC do 2020. osigurati europskim istraživačima i tvrtkama vodeća svjetska superračunala kako bi razvili tehnologije poput umjetne inteligencije i aplikacije koje će nam u budućnosti pomoći u svakodnevnom životu, primjerice u području zdravstva, sigurnosti ili inženjerstvu.”

Mariya Gabriel, povjerenica za digitalno gospodarstvo i društvo, dodala je:„Superračunala već su bitno središte napretka i inovacija u mnogim područjima koja izravno utječu na svakodnevni život europskih građana. S pomoću njih mogli bismo razviti personaliziranu medicinu, štedjeti energiju i biti učinkovitiji u borbi protiv klimatskih promjena. Bolja europska infrastruktura superračunala mogla bi uvelike doprinijeti stvaranju novih radnih mjesta te je ključan čimbenik u procesu digitalizacije industrije i povećanja konkurentnosti europskog gospodarstva.” Za dodatne informacije: http://europa.eu/rapid/press-release_IP-18-64_hr.htm

See also  Marasović: BiH navija protiv nas. To nam je hvala što smo ih napili, najeli i naoružali

Zadatci održivog razvoja: prvi sastanak Komisijine platforme na visokoj razini s više dionika

U srijedu 10. siječnja po prvi put se sastala Komisijina platforma na visokoj razini s više dionika za daljnji rad u vezi sa zadatcima održivog razvoja Ujedinjenih naroda u EU-u.

Pokretanje ove platforme odraz je novog pristupa pri čemu se okupljaju dionici sa svrhom potpore radu Komisije. Predstavnici akademske zajednice, nevladinih udruga, tvrtki, građanskog društva, Europskog gospodarskog i socijalnog odbora i Europskog odbora regija sastali su se kako bi dali potporu i savjetovali Komisiju u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja na razini EU-a. Međunarodne organizacije kao npr. Svjetska banka, Ujedinjeni narodi i Europska mreža za održivi razvoj sudjelovali su kao promatrači.

Prvi potpredsjednik Komisije Frans Timmermans, zadužen za bolju regulativu, međuinstitucijske odnose, vladavinu prava i Povelju o temeljnim pravima, koji predsjedava platformom, izjavio je: „Održivost je europski zaštitni znak, a održivi razvoj okosnica je programa Europske komisije. Moramo djelovati od lokalne razine prema višim razinama i upotrijebiti znanja i vještine širokog spektra dionika kako bismo preoblikovali naša gospodarstva i naše društvo. Platforma s više dionika prilika je za stručnjake da se okupe i jedni od drugih uče. Veselim se bliskoj suradnji na razvoju vizije i instrumenata koji su nam potrebni da bismo uspjeli ostvariti ciljeve održivog razvoja.”

Potpredsjednik Jyrki Katainen, zadužen za zapošljavanje, rast, ulaganja i konkurentnost, dodao je:„Kružno gospodarstvo i održivo financiranje primjeri su inovativnog i europskog načina rada kojim se osigurava da naša ulaganja ne samo stvaraju gospodarski rast, nego pritom i donose nove koristi našem planetu i našim građanima. Iskustvo članova platforme pomoći će nam u ostvarenju stvarnih rezultata strategije održivog razvoja u razdoblju nakon 2020.”

Program održivog razvoja do 2030. i ciljevi održivog razvoja doneseni su na zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenjih naroda 25. rujna 2015. Predstavljaju sveobuhvatni plan djelovanja koji Europska unija dijeli sa svim svojim partnerima te su ugrađeni u cjelokupno djelovanje Komisije. Time što okuplja širok krug stručnjaka s iskustvom i znanjem iz različitih područja ova platforma s više dionika dopunjuje Komisijino stručno znanje i predstavlja forum za razmjenu nabolje prakse na lokalnoj, regijskoj i nacionalnoj razini te na razini EU-a.

See also  EK vijesti 31. ožujka 2016.

Kako bi se povećala transparentnost i postupak razmatranja otvorio za javnost, svi su građani pozvani dati svoje prijedloge za uspješan nastavak rada na ostvarivanju ciljeva održivog razvoja, a ti će prijedlozi zatim biti preneseni članovima platforme. Platforma će pomoći Komisiji i u pripremi postupka odabira za godišnju nagradu za održivost.

Članovi platforme na prvom su se sastanku suglasili da će raditi na zajedničkom doprinosu Komisijinu dokumentu za razmatranje „Prema održivoj Europi do 2030.” koji je najavljen u Komisijinu radnom programu za 2018. i koji će se donijeti kasnije tijekom ove godine. Taj dokument za razmatranje dio je rasprave o budućnosti Europe koju je Komisija pokrenula 2017. Članovi platforme odredilil su i više prioriteta za buduću raspravu, među ostalim kako uključiti ciljeve održivog razvoja u višegodišnji financijski okvir, kako ostvariti rast koji je uključiv i održiv te kako pratiti napredak i o njemu izvještavati. Članovi su se suglasili da bi platforma trebala pomagati Komisiji u primjeni ciljeva održivog razvoja na europskoj razini. Za dodatne informacije:http://europa.eu/rapid/press-release_IP-18-82_hr.htm

EUROSTAT: studeni 2017. u odnosu na listopad 2017. – industrijska proizvodnja u europodručju veća za 1,0 posto, u području EU28 za 0,9 posto

U usporedbi s listopadom 2017. u studenome 2017. desezonirana industrijska proizvodnja u europodručju (EA19) povećala se za 1,0 posto, a u području EU28 za 0,9 posto, pokazuju procjene Eurostata, statističkog ureda Europske unije. U listopadu 2017. industrijska proizvodnja u europodručju povećala se za 0,4 posto, a u području EU28 za 0,5 posto. Cijelo Eurostatovo priopćenje za medije dostupno je na internetu.

EUROSTAT: treće tromjesečje 2017. – suficit tekućeg računa platne bilance u području EU28 iznosi 69,4 milijarde eura, a suficit u trgovini uslugama 46,5 milijardi eura

Desezonirani tekući račun platne bilance područja EU28 u trećem tromjesečju 2017. zabilježio je suficit u iznosu od 69,4 milijarde eura (1,8 posto BDP-a), što je povećanje u odnosu na suficit od 47,5 milijardi eura (1,2 posto BDP-a) u drugom tromjesečju 2017. te na suficit od 44,8 milijardi eura (1,2 posto BDP-a) u trećem tromjesečju 2016., pokazuju procjene koje je objavio Eurostat, statistički ured Europske unije. Prema desezoniranim podatcima, u usporedbi s drugim tromjesečjem 2017. u trećem tromjesečju 2017. povećali su se i suficit robne razmjene (+43,1 milijardu eura u usporedbi s +34,1 milijardom eura) i suficit trgovine uslugama (+46,5 milijardi eura u usporedbi s +40,1 milijardom eura). Deficit računa primarnog dohotka prešao je u suficit (+2,0 milijarde eura u usporedbi s -2,6 milijardi eura). Deficit računa sekundarnog dohotka smanjio se (-22,1 milijardu eura u usporedbi s -24,2 milijarde eura), baš kao i deficit kapitalnog računa (-6,4 milijarde eura u usporedbi s -13,4 milijarde eura). Eurostatovo priopćenje za medije dostupno je na internetu.

See also  Na 4. Rundi kratkog gledamo: Tulum, Kurvo, Žuti mjesec, Komba i Terarij!

Ivan Raos / Akademija Art