Skulpture Josipa Konte

Josip Konta 2015 godine

Akademski kipar Josip Konta (Livno 1946., poslije sarajevske Škole primijenjenih umjetnosti, diplomira na zagrebačkoj ALU 1972.,1974. završava kod A. Augustinčića dvogodišnju specijalku, autor niza spomenika i više iznimnih autorskih ciklusa, izlagao na brojnim samostalnim i grupnim izložbama) neprijeporno je jedno od istaknutijih imena suvremene hrvatske likovne scene, uvijek pomalo povučen kada je riječ o medijskim istupima, iznimno voli mir i tišinu svoga atelijera, u kojem, iako nije posve adekvatan i danas intenzivno radi, nastavljajući istraživanje i u slikarskim i u skulptorskim ciklusima

Josip Konta 2015 godine

Svakako temeljna karakteristika kiparskog rada i angažmana Josipa Konte jesu njegove brojne skulpture od pojedinih figura ( muškarac i žena) pa do njegovih omiljenih konjaničkih figura i naravno najsloženijeg dijela ciklusa, grupe.

Njegove brojne, tanke, vitke figure, naizgled gotovo cjelovitog, očuvanog korpusa, no kada se pomnije pogleda opažamo najprije položaj tijela, koje je gotovo mirno, statično, zaustavljeno u kretnji, u pokretu, u nekoj već zaboravljenoj sekundi , u primitku loše vijesti i kada sve miruje a um čovjeka grozničavi radi , razmišljajući što i kako dalje. Ne mora figuru moriti tegobna vijest žalosti zbog gubitka, možda jednostavno je ostao sam u okružen cijelim svijetom i kada zna, samo je on sam.

Zanimljivo je pripomenuti kako pojedine stajaće, uspravne figure imaju lice, tek u naznakama, druge su profiliranije, no gesta njihovih tijela dominantni je element.

JAHAČ 1988

Tada iznova opažamo neobičnu, neprirodnu necjelovitost tijela Kontinih figura. Jesu li te praznine na tijelu znaci i priznanje iznimne ljudske ranjivosti i slabosti ali i moguće nesposobnosti i nemoći da se podigne i glavu i suprostavi nadolazećim nedaćama?

Je li tijelo ustuknulo nakon nemoći uma, mučeći se s tipično egzistencijalističkim pitanjima, tko sam i što tražim, što mi nedostaje, što je i gdje je moj drugi ja?

Kao moguće rješenje, Konta gradi vrlo profinjene, iztrazito simboličke konjaničke figure sa snažnim, propetim konjima, čija snaga može pomoći čovjeku i odvesti ga ili vratiti natrag, u naturu, u prirodnost, u tu tako željenu stvarnost.

Kontini konjanici vijore stijegom optimizma, sutrašnjice, hrabrosti i vjerovanja u sebe i svoje moći, njihova zajednička, spojena snaga daje nevjerojatnu moć i čovjeku i životinji.

POMIRENJE 1987

foto galerijaMogu li konjske sapi odvesti ranjivog čovjeka u prirodniji, sretniji svijet ili one mogu samo usmjeriti čovjeka prema putu za prirodnost, izvornost, čistoću?

Konj, ta nevjerojatna plemenita životinja, koja je možda odlučila više puta od samog čovjeka o sudbini ljudi, čovječanstva u mnogim bitkama, ovdje je svojevrsni alter ego, gotovo nedostižan, neuhvatljiv , vjerojatno ponekad i neshvatljiv.

Ipak ključ svega je pokret, htijenje, želja za kretanjem, koja je prepoznatljivo uočljiva u seriji Kontinih skulptura, naime kretnja ili pokret povezuju i konja i jahača, tijelo i um osamljene figure, koji samo što se nije ukazao i dogodio.

Iako tijela miruju u njima je pomno skriven grčevito savijeni i napeti idući pokret, kretnja koja će uspravnu i nepomičnu figuru daleko ne odbaciti, već odnijeti, uostalom kao i veličanstveni konji, koji će strelovito pojuriti ususret nepoznatom i tajanstvenom.

Grupa,skup slučanih povezanih pojedinaca ili homogeno tijelo, prepletena udovima, čežnjom, strahom, krikom i grčem ili pak potpuno umirena u krugu nijemih tijela, pojavljuje se kao izuzetan motiv u opusu Josipa Konte s jednim novim elementom, osjeća se smirujuća atmosfera (ili su dostignuti ciljevi ili se pak tek dospjelo tamo odakle nema izlaza i sve je uzaludno) protkana uzaludnošću i iscrpljenosti.

Skulptorski opus akademskog kipara Josipa Konte obiman je i signifikantan, izvanredno važan u aktualnoj umjetničkoj produkciji i svakako bi ga valjalo, ozbiljno sagledati i razmotriti na velikoj retrospektivnoj izložbi, a koja bi nam neprijeporno omogućila dublji pogled i više razumijevanja i jednostavno čistijeg i jačeg doživljaja, jedinstven uvid u djelo , precizno uočavanje ritma unutarnjeg ustroja umjetnikovog duha i njegovog djela.

1984 ČEDNOST