Predsjednik Vlade Plenković u Sarajevu: Želimo da Hrvati budu ravnopravan konstitutivan narod u BiH

plenkovic

plenkovic

Predsjednik Vlade Andrej Plenković na čelu hrvatskog izaslanstva nalazi se u dvodnevnom posjetu Bosni i Hercegovini. Po dolasku u Sarajevo, pred sjedištem Vijeća ministara BiH, predsjedniku Vlade i članovima Vladina izaslanstva priređen je svečani doček uz intoniranje državnih himni i uz počasnu vojnu postrojbu

Nakon toga, predsjednik Vlade Andrej Plenković sastao se s predsjedavajućim Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denisom Zvizdićem, a potom je održan i sastanak izaslanstava. Po završetku susreta, dva su čelnika dala izjave medijima.

Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Zvizdić iskazao je prijateljsku i srdačnu dobrodošlicu hrvatskom izaslanstvu, kazavši kako njegovi dojmovi s kratkog, ali sadržajnog sastanka daju pravo na optimizam. „Hrvatska i BiH imaju granicu dugu tisuću kilometara, rekao je Zvizdić, a to je i do sada, a i u budućnosti će, determinirati međusobne odnose „bazirane na razumijevanju i značajnoj pomoći koju jedni drugima možemo ponuditi. Hrvatska je već dugi niz godina jedan od pet najvažnijih trgovinskih partnera BiH i jedan od pet najvećih ulagača u BiH što jasno definira naše odnose na razini ekonomske suradnje. Razgovori su i sada bili vezani uz ta dva ključna segmenta, a to je daljnji europski put BiH te ekonomski razvoj i suradnja s našim prvim susjedima – Hrvatskom i EU. Hrvatska je uistinu uvijek bila zagovarač našeg puta u Europsku uniju i ne postoji niti jedna faza na našem europskom putu, na kojoj, kao velikog prijatelja i kao najveću podršku , nismo imali Republiku Hrvatsku, osobito predstavnike Republike Hrvatske u europskim institucijam. Naravno, kao jednog od najvažnijih prijatelja upravo i uvaženog premijera Andreja Plenkovića. Nastavit ćemo zajedno raditi na tome, a naš najvažniji vanjskopolitički cilj ostaje Europska unija. Očekujemo da ćemo i nadalje imati punu, snažnu i nedvosmislenu podršku Hrvatske na tom putu. Dogovorili smo da ćemo u najskorije vrijeme, svakako do kraja ove godine, održati zajedničku sjednicu između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Hrvatske, na kojoj će se naći brojna pitanja važna za naše međusobne odnose i daljnju nadgradnju, u sadržajnom i svakom drugom smislu, naših dobrosusjedskih odnosa. Mi danas u posjeti imamo iskrene prijatelje, one koji zaista i žele i mogu pomoći BiH prije svega na putu euroatlanskih integracija, one koji jasno razumiju da je naša budućnost ovdje zajednička, da su naši ciljevi praktično isti i da se nitko ne može razvijati sam. Nastavit ćemo zajednički raditi kroz brojne ekonomske, infrastrukturne, društvene, sportske, kulturne, političke i sve druge projekte“, izjavio je predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić.

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković zahvalio je na vrlo srdačnoj dobrodošlici i nastavio: „Činjenica da je nova hrvatska vlada na dužnosti osam dana, a da smo osmog dana već ovdje u Sarajevu, potvrda je našeg izbornog obećanja da će Bosna i Hercegovina za Republiku Hrvatsku biti vanjskopolitički prioritet broj jedan. To govorim s punom odgovornošću i uvjerenjem da će ne samo Vlada, nego i druge institucije Republike Hrvatske, nastaviti s angažiranom potporom BiH, kad je riječ o funkcioniranju i stabilnosti zemlje, a osobito kad je riječ o njezinom europskom putu.

U tom kontekstu smo i kolega Stier, potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih i europskih poslova i ja, kao i drugi zastupnici u Europskom parlamentu, tijekom proteklih godina već pokazali koliko se može pomoći kada ste dio institucija EU, kad imate recentno iskustvo zemlje koja je pristupila Europskoj uniji i NATO-u i kada, bez rezerve i s najboljom namjerom, želite pomoći i konkretno pomažete Bosni i Hercegovini.“

Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je da je izaslanstvo Vlade u BiH došlo kao prijatelj, s ambicijom da u vremenu koje je pred nama ostvarimo stabilnu i partnersku političku suradnju te napredak u gospodarskoj suradnji. „Pokušat ćemo riješiti niz pitanja koja su ostala rezidualna već godinama; zato i želimo da zajednička sjednica vlada bude referentna u smislu dogovora o budućoj suradnji, a dijelom i rješavanja nekih problema koji su tu bili proteklih godina, a isto tako da pomognemo i europski i euroatlantski put. Praktički je spreman tekst sporazuma o suradnji na europskim pitanjima“, rekao je predsjednik Vlade. Dodao je da će Hrvatska, kada dođe red na rješavanje upitnika, staviti u funkciju naše stručnjake da budu od pomoći kako bi odgovori koji će se pripremati bili što kvalitetniji i pridonijeli onom što je najbitnije, a to je pozitivno mišljenje Europske komisije o zahtjevu za članstvom BiH te sukladno tome i dobivanju statusa kandidata.

„Kao predsjednik Vlade Republike Hrvatske naravno da ću poseban interes i brigu uvijek iskazivati i za ravnopravnost svih konstitutivnih naroda i svih koji žive u Bosni i Hercegovini, osobito Hrvata kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda i u tom pogledu, uz aktivnosti koje radi hrvatska Vlada, i kroz Ured za Hrvate izvan Hrvatske i na druge načine“, naglasio je premijer Plenković ističući da će cjelovita suradnja biti na zadovoljstvo obje zemlje te da će pomoći daljnjem jačanju gospodarske razmjene, ulaganja, kvalitetnije prometne povezanosti i slično.

Novinare je zanimalo je li na sastanku bilo riječi o promjenama izbornog zakona. Premijer Plenković ustvrdio je da je izborni zakon jedna od ključnih tema za BiH. „S velikim smo interesom pratili pripreme za lokalne izbore“, rekao je te dodao da je naš interes da se rasvijetle sve činjenice koje se odnose na slučaj izbora u Stocu te da se što prije steknu uvjeti da se ponovo organiziraju izbori u Stocu. „Za Hrvatsku je jako važno da se načelo legitimne zastupljenosti i izbjegavanja svakog inženjeringa ili preglasavanja izbjegne, a naravno da je donošenje izbornog zakona kao i svih drugih zakonskih propisa, prije svega stvar Bosne i Hercegovine, njenih političkih stranaka, njenih institucija. Mi smo tu da pomognemo procese i da eventualno ukažemo na određene elemente koji nam se čine nedovoljno dobro definirani i uređeni, ali u tom pogledu odgovornost je prije svega na našim kolegama i prijateljima“.

Predsjedavajući Vijeća ministara Zvizdić kazao je da je BiH cijelo vrijeme u jednoj vrsti predizborne kampanje koja uvijek sa sobom nosi bespotrebne i neargumentirane tenzije i konflikte. „Smatram da bi u tom smislu za efikasan rad izvršnih dijelova vlasti bilo jako važno da vlade dobiju period od najmanje tri godine bez predizbornih i u tom smislu aktualiziranih tema. Kad govorim o zadnjim izborima i situaciji u Stocu, mislim da to treba ostati isključivo unutrašnje pitanje Bosne i Hercegovine, pitanje institucija, zakona i procedura koje su u ovom trenutku definirane našim zakonima. Što se tiče promjene izbornog zakona, i Izborni zakon i svi drugi zakoni u Bosni i Hercegovini, kao svoju baznu premisu moraju imati poštivanje ljudskih prava i jednakopravan status svih naroda i građana; ako takve premise budu ugrađene, nema razloga da ne poštujemo međunarodne i europske standarde, onda neće biti nikakav problem sa usvajanjem takvog zakona“, kazao je Zvizdić.

Na upit hrvatskom predsjedniku Vlade o službenom stavu Republike Hrvatske kad se radi o tezi da Hrvati jednakopravnost mogu tražiti samo u okviru trećeg entiteta, premijer Plenković je kazao: „Ponavljam još jednom, Hrvatska je prijatelj Bosne i Hercegovine. Nova hrvatska Vlada bit će angažirani partner u rješavanju svih pitanja koja su i na europskoj agendi Bosne i Hercegovine pa i na atlantskoj agendi Bosne i Hercegovine, ukoliko postoji snažna politička volja da se ide korak dalje prema akcijskom planu za članstvo u okviru NATO-a, dakle, pomoći ćemo i tu.

Kad je riječ o 21. stoljeću i nemiješanju u unutarnja pitanja, taj je koncept malo, recimo to tako, iz 19. ili s početka 20. stoljeća. Svijet je globaliziran, Europa se integrira i fine su nijanse podijeljenih ili zajedničkih ili isključivih nadležnosti. Mi Bosni i Hercegovini pristupamo kao partner i želimo da se sva rasprava, koja će u jednom trenutku doći na dnevni red, dakle uz europsku agendu, uz gospodarski razvoj, naravno da će i ona ključna politička ustavnopravna pitanja u jednom trenutku morati doći na dnevni red. Mi smo sada, 21 godinu nakon daytonskog i pariškog mirovnog sporazuma, koji je svojim aneksima definirao ustavnu arhitekturu Bosne i Hercegovine. Sigurno je da rješenja koja će u budućnosti definirati i ustroj i odnose između naroda i prava svih građana u Bosni Hercegovini trebaju doći iz – Bosne i Hercegovine. Mi smo tu da pomognemo, želimo da Hrvati budu konstitutivan narod i to ravnopravan konstitutivan narod. U prošlosti je bilo situacija kada to baš nije bilo tako, što mislim da je svima poznato i jasno, a naš je interes da, unatoč ovim podacima iz popisa stanovništva, gdje vidimo koliki je postotak Hrvata u ovom trenutku, kao prijateljska i susjedna zemlja Bosni i Hercegovini pomognemo da se taj status u svojoj punini realizira. O modelima unutarnjeg ustrojstva Bosne i Hercegovine, još jednom ponavljam, najvažnije je postići konsenzus i političkih stranaka i institucija. I Hrvatska i drugi akteri u međunarodnoj zajednici tu mogu biti više pomagači, a ne kreatori“, odgovorio je predsjednik Vlade Plenković.

Upitan preuzima li Hrvatska kao ozbiljna članica Europske unije odgovornost za europski put zemalja u okruženju, predsjednik Vlade Plenković pojasnio je da se Europska unija nalazi u kompleksnim okolnostima i da proces proširenja više nema onu vrstu prioritetnog značaja kakvu je imao krajem ’90-tih godina i početkom prošlog desetljeća. „Na Hrvatskoj je važna politička odgovornost da sada, u četvrtoj godini našeg članstva u Europskoj uniji, budemo glavna transformacijska poveznica za države koje imaju ambiciju ići prema Europskoj uniji“, kazao je i nastavio: „Naše znanje i iskustvo, naš know-how je u ovom trenutku još uvijek najsvježiji i dok ta svježina traje i u smislu stručne i političke odgovornosti, mi ćemo pomoći u tom procesu“. Istaknuo je da je europski proces, kao što je bio i za nas, prigoda za rješavanje određenih pitanja koja su ostala na dnevnom redu. Govoreći o Srbiji, pojasnio je da se radi o pitanjima koja su ostala iz vremena velikosrpske Miloševićeve agresije na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. „I u tom kontekstu ćemo tražiti da se ta pitanja riješe na vrijeme i da prestanu biti zapreka kreiranju kvalitetnih i normalnih odnosa koji bi pridonosili gospodarskoj i trgovinskoj suradnji i jednoj široj stabilnosti jugoistoka Europe“, rekao je predsjednik Vlade. Dodao je da će Hrvatska pomoći i prijateljskoj Makedoniji te da očekujemo nastavak europskog puta i Crne Gore, najavivši da će Hrvatska ratificirati pristupni sporazum Crne Gore za Sjevernoatlantski savez. „U kontinuiranom smo dijalogu i s Kosovom i Albanijom, sa svim državama koje su naši susjedi i koje dobro poznajemo“, kazao je predsjednik Plenković i zaključio: „Naše kolege unutar EU od nas očekuju kvalitetnu ekspertizu i sugestiju za rješenja.“

Potom se hrvatsko izaslanstvo na čelu s premijerom Plenkovićem sastalo s predsjedavajućim Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakirom Izetbegovićem te članom Predsjedništva Draganom Čovićem. Nakon toga, izaslanstvo se susrelo s poglavarom Islamske zajednice u BiH Reisom-l-ulemom Huseinom ef. Kavazovićem te s Vrhbosanskim nadbiskupom, kardinalom Vinkom Puljićem.

Predsjednik Vlade Plenkovići hrvatsko izaslanstvo sastat će se tijekom posjeta Sarajevu i s predsjednikom Hrvatskog kulturnog društva Napredak Franjom Topićem, a potom će se danas u Kiseljaku susresti s načelnikom općine Mladenom Mišurićem-Ramljakom. vlada.gov.hr