“Ne može se danas u Europi samo ‘oprati ruke’, svi smo pozvani surađivati”

bozanic 5Madrid – Pod predsjedanjem predsjednika Komisije za migracije Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE) zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, biskupi i predstavnici europskih biskupskih konferencija odgovorni za pastoral migranata započeli su u ponedjeljak 26. rujna godišnji susret u Madridu. 

Susret pod nazivom „Izazovi milosrđa: Prihvat i integracija izbjeglica i migranata – Dijalog i Ljubav” na kojem će sudionici raspravljati o različitim oblicima integracije migranata, s posebnim naglaskom na pastoralnu dimenziju, uvodnim je predavanjem otvorio kardinal Bozanić. Na početku izlaganja kardinal je podsjetio „da nas je papa Franjo u povodu Svjetskog dana migranata i izbjeglica u ovoj Godini izvanrednog Jubileja milosrđa pozvao da u migrantima vidimo svoju braću i sestre”. Da je Svetomu Ocu migrantska kriza na srcu, rekao je kardinal, očituje se i u činjenici da je u novoosnovanom dikasteriju Rimske kurije za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja, Papa imenovao posebnog rukovoditelja odjela koji će se baviti pitanjima vezanim uz izbjeglice i migrante. 

Priljev migranata i posljedice koje s njime dolaze mijenjaju lice i izgled Europe. Dužnost je politike da pronađe prikladna rješenja za aktualno pitanje migracija. Poželjno je da državne vlasti tragaju za onim rješenjima koje uvažavaju dostojanstvo ljudske osobe, opće dobro, solidarnost i supsidijarnost, istaknuo je kardinal, dodajući da je i Crkva, uvijek osjetljiva na ljudsku patnju, pozvana reagirati na goruće izazove koje pred nju stavlja trenutačno stanje. Sudionike je izvijestio da je u svakoj državi započeta značajna suradnja i koordinacija između državnih struktura i crkvenih udruga, te da Crkva, majka sviju, širi kulturu prihvaćanja i solidarnosti svjedočeći tako svijetu zajedništvo. 

U nastavku predavanja kardinal je rekao kako se ove godine posebna pažnja posvećuje temi integracije. Zamislimo trenutak kada se „stranac”, našavši se u novoj sredini sa svim svojim nadanjima i strahovima, počinje osjećati kao kod kuće. Pomislimo na one osobe koje su ga primile i koji ga počinju doživljavati kao nekog bliskog, kao prijatelja. Ali kako je moguće doći do toga, upitao je kardinal. Integracija, nastavio je, pretpostavlja dvostruko zalaganje. Onaj koji dočekuje i prihvaća treba biti potaknut solidarnošću i ljubavlju koje čine da u drugome možemo prepoznati potrebitog koji traži pomoć. Također, pozvan je prepoznati i poštivati vlastitu kulturu onoga koji kuca na vrata. 

Kardinal je napomenuo kako istinska integracija ne završava kada se osobe upoznaju i poštuju: „Nužno je za zdravu integraciju da osoba koja se integrira uspije vlastitim radom i životom u društvu pridonijeti općem dobru, oplemenjujući darove koje joj je Bog udijelio”. 

Upozorio je na dva ekstrema koja treba izbjegavati kad je u pitanju integracija, a to su getoizacija i asimilacija. Osvrnuo se na trenutačnu situaciju u Europi, ističući da izbjeglička kriza zahtijeva realistički pristup. Prije svega, sve europske zemlje ne mogu na isti način odgovoriti na ovaj izazov. Velike su ekonomske razlike između država Europske unije, primijetio je kardinal te nastavio: „Nijedno društvo ne može osigurati svoju budućnosti na temeljima predrasuda i ideologije. Političke vlasti moraju izvršiti svoju dužnost i hitno provesti sve administrativne radnje u skladu s nacionalnim i međunarodnim zakonima. U ovom trenutku nema mjesta nikakvom licemjerstvu i svi su pozvani surađivati. Ne može se danas u Europi samo ‘oprati ruke’: vlade, institucije Europske unije i društvo općenito, vjerske zajednice – svi smo na neki način uključeni”. 

Govoreći o izazovima migracija za europska društva, kardinal je rekao kako bi taj fenomen mogao postati velika prilika za njih da ponovno preispitaju vlastiti identitet, da ponovno pronađu sve ljudske dimenzije, one duhovne i one koje se nalaze u dubini ljudske osobe. Crkva u svim ovim događajima, smatra kardinal, pokazuje stav utemeljen na vjeri. Ona zna da su svi ljudi obučeni u isto dostojanstvo i voljeni od Boga. Ona znade da čovjek nikada nije samo otok, već zajedništvo odnosa. 

Na kraju predavanja kardinal je istaknuo kako je vjera zajedničko iskustvo, te da u slučaju izostanka kršćana i kršćanskih zajednica u Europskoj uniji kršćansko društvo koje ljubav provodi u djelo ne bi više postojalo. Kako bi bilo lijepo kada bi oni koji dolaze pronašli svjedočanstvo i navještaj Isusa Krista u zajednicama s jakim identitetom, sposobnim da poštuju i ljube druge, ali i da ljubeći njih navijeste sigurnost da je Krist živ i da daruje puni život. Iz osobnog susreta s Kristom, iz našeg susreta s Božjim milosrđem, možemo krenuti koracima prihvaćanja i otvorenosti prema drugome, zaključio je kardinal Bozanić. 

Susret biskupa i predstavnika europskih biskupskih konferencija odgovornih za pastoral migranata završava u utorak 27. rujna euharistijskim slavljem koje će predvoditi predsjednik Španjolske biskupske konferencije kardinal Ricardo Blazquez Perez, izvijestio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije. (IKA)