Obilježena 450. godišnjica Sigetske bitke

DSC 1929

predsjednica.hr

DSC 1929

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, mađarski predsjednik János Áder i zamjenik predsjednika Vlade Republike Turske Veysi Kaynak u mađarskom Sigetu sudjelovali su na obilježavanju 450. godišnjice Sigetske bitke i otkrivanju spomenika Nikoli Šubiću Zrinskom

„Na današnji dan, 7. rujna 1566. krenuo je zapovjednik sigetske obrane i nekadašnji hrvatski ban Nikola Šubić Zrinski s preostalom posadom na svoj posljednji juriš. Poginuo je, a izginula je i sva četa, osim nekolicine“, kazala je predsjednica Grabar-Kitarović u prigodnom obraćanju. Unatoč padu Sigeta, ishod bitke u cijeloj Europi doživljen je kao čudesna pobjeda jer je njime bio zaustavljen pohod moćne osmanlijske vojske na Beč, tada vrata zapadne Europe, istaknula je Predsjednica. Dodala je kako je ta bitka za Hrvate i Mađare bila mnogo više od jedne epizode u dugom višestoljetnom obrambenom ratu.

Istaknula je kako je Sigetska bitka, zbog svoje vojno-političke važnosti, ali i mnogostruke simbolike, u kulturi hrvatskoga i mađarskog naroda nadahnula brojna djela te kako Siget, premda smješten na području prijateljske mađarske države, i njegov branitelj Nikola Šubić Zrinski pripadaju temeljnim označnicama hrvatskog identiteta. „Njegovo ime nose ulice i trgovi u brojnim našim gradovima, a i najviše hrvatsko odličje za junački čin u ratu, izravnoj ratnoj opasnosti ili iznimnim okolnostima u miru“, kazala je Predsjednica.

Izrazivši uvjerenje kako su vrline Zrinskoga i sigetskih branitelja trajno nadahnuće i obveza, predsjednica Grabar-Kitarović kazala je kako nam one danas nisu potrebne u ratu, ali su jednako važne u miru. Kazala je kako Mađarska i Hrvatska dijele tradicijske i suvremene vrijednosti kao članice Europske unije i kao sudionice Inicijative triju mora, te kako ih uvelike dijeli i Turska kao europska država i kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji te kao članica NATO-saveza.

Otvaraju nam se mnogostruke mogućnosti suradnje na koje smo upućeni, ne samo zbog suvremenih gospodarskih potreba te političkih pitanja i izazova, nego i radi prevladavanja negativnog povijesnog nasljeđa, istaknula je predsjednica Grabar-Kitarović. Izrazila je uvjerenje kako nam upravo povijest u kojoj smo bili dionici sukoba, sada daje mandat biti dionicima spajanja svjetova, kako bismo našim i drugim zemljama srednje i jugoistočne Europe otvorili razvojne perspektive.

Kazala je kako hrvatski, mađarski i turski narod te drugi narodi koji su u to vrijeme bili dijelom sukobljenih carstava, imaju osobito važnu zadaću u oblikovanju budućih međusobnih i unutareuropskih političkih, sigurnosnih, kulturnih i gospodarskih odnosa. „Na nju nas na simboličan način podsjeća i ovdašnji Park mađarsko-turskog prijateljstva, u kojemu spomenici dvojice velikana, kneza Nikole i sultana Sulejmana, stoje jedan pored drugoga kao simboli prevladavanja povijesnih antagonizama, u ime buduće, potpunije sinteze Europe i svijeta, i s mišlju na Boga kao pravednog suca i izmiritelja ljudi“, navela je hrvatska Predsjednica.

Na kraju obraćanja predsjednica Grabar-Kitarović istaknula je kako svakom narodu ostaje zadaća braniti, čuvati i promicati svoj identitet te kako su u identitet hrvatskoga naroda trajno i čvrsto ugrađene i vrijednosti što ih je ne samo deklarirao nego i životom posvjedočio Nikola Šubić Zrinski u obrani slobode i časti svoje domovine i države, te isto tako europske duhovne baštine i integriteta. „Ime toga hrvatskog bana i vojskovođe zlatnim slovima neizbrisivo je urezano u hrvatsku nacionalnu povijest, u povijest mađarskoga naroda i cijele Europe“, zaključila je Predsjednica Republike. predsjednica.hr