Opraštanjem sebi i drugima čovjek se može zaštititi od stresa i cijene koju stres uzima nad duševnim zdravljem, navodi se u novoj studiji objavljenoj u časopisu Journal of Health Psychology

photo Alex Wigan

Istraživači su promatrali učinke stresa na mentalno zdravlje pojedinca te koliko više ljudi koji opraštaju prolaze u usporedbi s ljudima koji ne praštaju u toj mjeri. Kako bi ovo napravili istraživači su upitali 148 mladih ljudi da ispune upitnik koji procjenjuje njihove razine životnog stresa, njihovu tendenciju da praštaju i njihovo mentalno i fizičko zdravlje.

Ne čudi, ljudi s višom izloženosti stresu tijekom života imaju lošije mentalno i fizičko zdravlje. No, znanstvenici su isto otkrili da ako ljudi jako praštaju, kako sebi tako i drugima, ta karakteristika sama gotovo eliminira vezu između stresa i mentalne bolesti.

‘Gotovo se u potpunosti briše – riječ je o statističkoj nuli’, rekao je autor studije Loren Toussaint, profesor psihologije na Luther College u Iowi.

‘Ako nemate tendenciju praštanja, osjećat ćete sirove učinke stresa na neublaženi način. Nemate tampon protiv tog stresa’.

Kako praštajuća osobnost čovjeka štiti čovjeka od bolesti teškog stresa teško je odrediti. Istraživači su spekulirali da se ljudi, koji više praštaju, mogu usvojiti bolje vještine za nositi se sa stresom, ili je njihova reakcija na glavne stresore otupjela.

Opraštanje se može naučiti

Uzorak ljudi u studiji je malen i još je istraživanja potrebno kako bi se u potpunosti razumjele prednosti praštanja. No Toussaint kaže da vjeruje ‘100 % da se praštanje može naučiti’. Mnogi terapeuti rade na tome da obrađuju oprost u svojim terapijama, kaže Toussaint, a i njegovo prethodno istraživanje pokazalo je da izgovaranje kratke molitve ili kratke meditacije na oprost može pomoći ljudima da se maknu s ruba.

‘Opraštanje oduzima tu lošu vezu između stresa i duševne bolesti te je anulira, kaže. Mislim da se većina ljudi želi osjećati dobro, a oprost vam nudi priliku da to i napravite’. Izvor: Time