ZADARSKO RATNO PISMO

Sudionici skupa

U sklopu obilježavanja Dana Zadarske županije u utorak, 26. travnja 2016. godine u Galeriji Pomorske škole održan je peti književno-znanstveni kolokvij Zadarski književni krug. Kolokvij već petu godinu za redom uz potporu Zadarske županije organizira Društvo hrvatskih književnika, ogranak Zadar i Udruga 3000 Za dar

Ovogodišnja uža tema kolokvija bila je „Zadarsko ratno pismo“, odnosno umjetnost i kultura u ratu. Tema je vezana uz 25. godišnjicu početka Domovinskog rata u Hrvatskoj i srbo-četničkog napada na Zadar. Na kolokviju je sudjelovalo dvadeset sudionika, znanstvenika, povjesničara i teoretičara književnosti, povjesničara umjetnosti, profesora i književnika iz Zadra, Zagreba, Ljubljane, Splita i Knina.

2. Tomislasv Marijan Bilosnić i Božidar Petrač pozdravljeju skup

Nakon pozdravne i uvodne riječi koju je održao Tomislav Marijan Bilosnić, predsjednik ogranka DHK te idejni začetnik ovoga kolokvija, prisutnima se obratio i mr. sc. Božidar Petrač, predsjednik Društva hrvatskih književnika. Ivan Šimunić, pročelnik Odjela za društvene djelatnosti Zadarske županije održao je prigodan govor, poželio uspješan rad i kolokvij proglasio otvorenim.

1. Interes za kolokvij Zadarski književni krug je velik

Na kolokviju su se mogle čuti zanimljiva i nažalost u javnosti malo poznata faktografija o životu Zadra tijekom Domovinskoga rata, osobito o književnom, glazbenom, kazališnom i uopće kulturnom životu. Vrlo detaljno o tome je govorio dr. sc. Radomir Jurić, dugogodišnji ravnatelj zadarskoga Arheološkog muzeja. Prigodno predavanje održao je i poznati zadarski povjesničar umjetnosti dr. sc. Pavuša Vežić, koji je u vrijeme rata bio konzervator i kako se moglo čuti doslovno je bdio nad svakom „kamenom ranom“ zadobivenom u bombardiranju Zadra tijekom Domovinskog rata. O romanima Ivana Aralice obilježenim kao i „zadarsko ratno pismo“ govorili su dr. sc. Zvjezdana Rados i dr. sc. Dragan Gligora. Mr. sc. Božidar Petrač iznio je poticajan referat o Brni Karnarutiću, starom zadarskom piscu i njegovoj „Opsadi Sigeta“. Dr. sc. Tin Lemac, mr. sc. Davor Šalat, dr. sc. Željka Lovrenčić i Barbara Kraljičak, mag. phil. croat., govorili su o ratnom pismu Tomislava Marijana Bilosnića. Dr. sc. Sanja Knežević osvrnula se na opise razorenoga Zadra u romanu „Zimsko ljetovanje“ Vladana Desnice, a dr. sc. Tatjana Stupin iznijela je referat o „ratnoj antologiji“ čakavskoga pjesništva uglednoga hrvatskog jezikoslovca Božidara Finke. O životu umjetnosti pod granatama, a osobito se osvrnuvši na rad Kazališta lutaka Zadar, govorila je dr. sc. Vesna Kalajžić, dok se lutkarske predstave „Judita“, upravo postavljene u vrijeme rata, dotakao i povjesničar Abdulah Seferović. Prim. dr. Mirko Jamnicki Dojmi iznio je prisutnima svoj vrlo zanimljiv esej napisan u vrijeme rata i 1992. godine objavljen u Narodnom listu u kojem tematizira uništavanje osobnih knjižnica u vrijeme barbarskih napada na grad. Esejističkim izlaganjem priključio se i Ante Gradiška, vukući paralele (anti)demokratskog ponašanja Europe u vrijeme Drugoga svjetskoga rata, tijekom Domovinskog rata i danas. Prof. dr. sc. Brane Senegačnik, prevoditelj Bilosnićevih „Molitava“ na slovenski jezik osvrnuo se na povezanost ove zbirke s ratnom tematikom, dok se Đuro Vidmarović referirao na predratnu (jugoslavensku) nemilu sudbinu više zadarskih autora. Zaključujući skup, Bilosnić je zainteresiranima podijelio monografiju (dokumente) Samostalni vod umjetnika Zadar, kao cjelovito izvješće onoga što se u kulturi Zadra događalo tijekom Domovinskog rata, a čiji je rad s visokim ocjenama i uvažavanjem spomenut i u izlaganjima mnogih drugih sudionika.

3. U ime Zadarske županije skup je pozdravio Ivan šimunić pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti