HAZU proslavio 200. godišnjicu rođenja Bogoslava Šuleka

Akademija Art

U palači HAZU u Zagrebu 200. godišnjicu rođenja Bogoslava Šuleka, filologa i polihistora koji je od 1874. do smrti 1895. bio i Akademijin tajnik proslavila je u ponedjeljak 25. travnja 2016. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

hazu sulek 3

Na skupu kojeg je organizirao Razred za filološke znanosti HAZU nazočan je bio i slovački veleposlanik Juraj Priputen i predstavnici slovačke narodne manjine, a skup je otvorio predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić koji je istaknuo da je Šulek, rodom Slovak, pripadao onim hrvatskim velikanima koji su dali značajan doprinos razvoju Hrvatske, iako nisu bili etnički Hrvati, spomenuvši pritom i Slovaka Jurja Haulika, prvog zagrebačkog nadbiskupa i kardinala koji je u Zagrebu osnovao Kliničku bolnicu „Sestre milosrdnice“ i uredio park Maksimir

Spomenuo je i zasluge utemeljitelja Akademije biskupa Josipa Jurja Strossmayera za doseljenje Slovaka u okolicu Našica. Akademik Kusić priritom je Šuleka nazvao polihistorom i renesansnom osobom koja je govorila više jezika i znamenitom osobom koja se bavila ne samo politikom, novinarstvom i filologijom, nego i fizikom, kemijom, botanikom, šumarstvom i pravom za koje je skovao brojne stručne termine. „Šulek je bio osoba širokih interesa, značajan za europeizaciju Hrvatske u doba kad je postajala modernom državom. Bio je jedan od ljudi koji su gradili identitet hrvatskog naroda“, kazao je akademik Kusić. Podsjetio je da je Šulek bio jedan od 14 prvih članova Akademije koja se trajno sjeća njegovih zasluga, i koji je kao tajnik 1877. započeo objavljivati Ljetopis Akademije koji od tad izlazi svake godine sve do danas.

hazu sulek

O Šulekovom radu i njegovim zaslugama za institucije hrvatske nacije govorio je akademik Josip Bratulić koji je istaknuo da je Šulek bio polihistor kakvog je Hrvatska i trebala u razdoblju između narodnog preporoda i razvoja modernih znanosti. Dr. sc. Mislav Kovačić govorio je o Šulekovom redigiranju prjevoda Novog zavjeta, a Ivan Martinčić o Šulekovim tekstovima iz Gospodarskog lista kao smjerokazu za standardizaciju hrvatskog jezika.

hazu sulek 2

Bogoslav (Bohuslav) Šulek rodio se u Sobotištu u Slovačkoj 20. travnja 1816. Diplomirao je pravo i evangeličku teologiju u Bratislavi 1838., a s 23 godine doputovao je u Hrvatsku, u kojoj je naučio hrvatski, prihvatio novu domovinu kao svoju pa je postao jedan od najistaknutijih hrvatskih javnih, kulturskih i znanstvenih djelatnika druge polovice 19. stoljeća. Zahvaljujući svestranoj izobrazbi, poznavanju različitih europskih jezika, darovitosti i maru, svojim je djelovanjem zadužio hrvatsku kulturu, publicistiku, školstvo i znanost. Na pojedinim područjima bio je popularizator (u fizici i kemiji), poticatelj i usmjerivač (u glazbi, šumarstvu, vojnom nazivlju), dok je na drugima dao svoj nezaobilazan znanstveni doprinos, primjerice u botanici, leksikografiji ili u priređivanju povijesno-pravnih dokumenata. Značajan je i kao leksikograf i autor Njemačko-hrvatskog rječnika (1860.), Hrvatsko-njemačko-talijanskog rječnika znanstvenoga nazivlja (1874.–1875.) i Jugoslavenskog imenika bilja (1879.). Svojom je razgranatom djelatnošću znatno pridonio nastanku i razvoju hrvatskog strukovnog i znanstvenog nazivlja, pritom je sustavno popisivao, uređivao i usklađivao znanstveno nazivlje cjelovito struka i područja djelatnosti. Pojedini od strukovnih i znanstvenih naziva koje je predložio nisu preživjeli, ali se u hrvatskom još i danas rabe stotine riječi koje je Šulek preuzeo iz češkog ili slovačkog, i iz velikih jezika pa ih je sam stvarao prema sustavnim načelima i kriterijima. Šulek je bio jedan od profesijom prvih novinara u Hrvatskoj koji je pratio i raščlanjivao sve bitne probleme hrvatskog društva i koju su se ticali hrvatskoga naroda i njegovog identiteta. Ujedno je uređivao nekoliko ključnih časopisa od kojih je pojedinima bio i osnivač pa je usmjeravao hrvatsku kultursku i znanstvenu javnost prema dostignućima europske znanosti i politike. Bogoslav Šulek umro je u Zagrebu 30. studenog 1895.

hazu sulek 1

Leave a Reply

Your email address will not be published.

Next Post

Ožujak Beču donio porast broja noćenja od 14,3%

Oboren dosadašnji rekord Napokon su obznanjeni bečki turisti rezultati za mjesec ožujak koji su za čak 14,3% premašili prošlogodišnje rezultate. Ovakvom povećanju broja noćenja znatno su pridonijeli nešto raniji uskršnji blagdani te […]
Beč panorama