U HAZU predstavljena Biblija na gradišćanskohrvatskom jeziku

noc knjige2016 062

Na tradicijskoj manifestaciji Noći knjige 2016., u petak 22. travnja u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu javnosti je predstavljena Biblija na gradišćanskohrvatskom jeziku za koju je prjevod načinio svećenik prof. dr. sc. Štefan Geošić tijekom 20-ak godina ustrajnog prjevoditeljskog djelovanja, nakon čega ju je u privatnoj nakladi objavio 2014.

noc knjige2016 062

O veličajnom prjevodu Biblije na gradišćanskohrvatski jezik baš kao i o njezinom priređivaču i prjevoditelju svi predstavljači sa svojih razina pomno i vješto su govorili. Prvi je govorio predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić koji se kao uvodničar nazočnima obratio, za kojim je o životu i djelovanju prof. dr. sc. Štefana Geošića govorio župnik iz Gradišća Branko Kornfeind, nakon kojeg je predsjednik Hrvatskog kulturnog društva u Gradišću dr. sc. Stanko Horvath pročitao iscrpan tekst dopisnog člana HAZU Nikole Benčića u kojem s kultursko povjesne razine govori o poznatim lekcionarima Gradišćanskih Hrvata. Nakon kojeg je prof. dr. sc. Mario Cifrak s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu govorio o prjevodima Biblija. Ujedno je prikazana 4 minutna tv. snimka razgovora s prjevoditeljem Štefanom Geošićem. Svečanost predstavljanja Biblije u pet svezaka u noći knjige upotpunjena je u više navrata dojmljivim glazbenim nastupom vokalnog kvarteta iz Gradišća pod ravnanjem Štefana Zvonaricha. Program predstavljanja vješto je vodila upraviteljica knjižnice HAZU mr.sc. Vederana Juričić.

noc knjige2016 009

Zapravo riječ je o prvom cjelovitom prjevodu Biblije („Svetoga pisma staroga i novoga Teštamenta“) na jezik Gradišćanskih Hrvata koji obuhvaća pet svezaka na ukupno 3800 stranica. Gradišćanski Hrvati ovim su prjevodom po prvi put u svojoj kulturskoj povijesti na svom uvelike standardiziranom gradišćanskohrvatskom jeziku dobili izvrstan prjevod cjelovitog Svetog pis­ma (koji se inače sastoji od 46 knjiga Staroga zavjeta i 27 knjiga Novoga zavjeta), i koji je objavljen u privatnoj na­kladi u pet vrlo preglednih zasebnih svezaka.

Prigodom predstavljanja govorio je i predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić koji je uvodnim rječima dobrodošlice pozdravio skupinu Hrvata iz Gradišća baš kao i sve nazočne koji je pritom podsjetio posjetitelje da se Noć knjige održava u spomen na dvojicu velikana svjetske književnosti, Williama Shakespearea i Miguela de Cervantesa kojima se 23. travnja ove godine obolježava 400. godišnjica smrti. Podsjetio je i na to kako se ove godine u Hrvatskoj proslavlja 100. obljetnica objavljivanja Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić, koja je bila prva žena članica Akademije, ali i da je 22. travnja 1501. Marko Martulić dovršio svoj ep Juditu. »Danas u Hrvatskoj imamo sporove oko toga koliko je Judita razumljiva za čitanje. Mislim da bi Gradišćanski Hrvati bolje razumjeli Juditu, jer to je njihov jezik«, naglasio je akademik Kusić koji je Gradišćanskim Hrvatima čestitao jer su imali snage sačuvati svoj hrvatski identitet.

noc knjige2016 074

Predvodničku ulogu u stvaranju i održavanju identiteta Gradišćanskih Hrvata imali su svećenici

Akademik Kusić značajnim pothvatom nazvao je Geošićev prjevod Biblije, pritom je istaknuo veliku ulogu koju su katolički svećenici imali u očuvanju identiteta Gradišćanskih Hrvata, baš kao što je bilo i u Hrvatskoj, u kojoj je Katolička crkva bila najveći čuvar hrvatskog identiteta, a kojoj se priključila i Akademija nakon što je polovinom 19. stoljeća osnovana. Zapravo Akademija se od osnutka odlučno uključila u održavanje ali i stvaranje hrvatskog identiteta i koja od tad ustrajno traje pa sve do danas. »Gradišćanski Hrvati uvijek su dobrodošli u HAZU i naša je dužnost i misija pomoći vam da sačuvate svoj hrvatski identitet i kulturu«, zaključio je akademik Kusić.

O životu i djelovanju prof. dr. sc. Štefana Geošića nadahnuto je govorio župnik iz Čajte u Gradišću Branko Kornfeind koji je nazočnim posjetiteljima ukazao da su Gradišćanski Hrvati od ranije imali prjevod Novog zavjeta i da je Geošić još prije više od dvadesetak godina započeo pisati prjevodi Starog zavjeta i da je preradio prjevod Novog zavjeta. Prjevode je pisao prema izvornim biblijskim tekstovima na hebrejskom i starogrčkom, služio se i latinskim prjevodma ali i poznatim prjevodima na hrvatskom standardnom jeziku.

noc knjige2016 066

Za kojim je predsjednik Hrvatskog kulturnog društva u Gradišću dr. sc. Stanko Horvath pročitao vrlo detaljan i sadržajan tekst dopisnog člana HAZU prof. dr. sc. Nikole Benčića u kojem se iscrpno govori o lekcionarima Gradišćanskih Hrvata. Naročito akademik Benčić progovara s kultursko povjesnog gledišta o poznatim lekcionarima Gradišćanskih Hrvata, pritom je poručio da je prjevod Biblije na gradišćanskohrvatski jedino takvo djelo među Hrvatima u dijaspori. Na promociji je prikazana i snimka s kazivanjem prevoditelja Štefana Geošića koji zbog bolesti nije mogao biti nazočan na predstavljanju u Zagrebu.

Prof. dr. sc. Mario Cifrak s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu zapaženo je govorio o svim poznatim dosadašnjim prjevodima Biblija na hrvatskom jeziku.

Autor veličajnog prjevoda Biblije na gradišćanskohrvatski jezik prof. dr. sc. Štefan Geošić jednom je prigodom u 2015. istaknuo da se za prjevod Staroga zavjeta posl­uživao originalnim hebrejskim tekstom, grčkim prjevodom »Septuaginte« i latin­skim jezikom »Nove Vulgate«, a za prjevod Novoga zavjeta originalnim gr­čkim tekstom i latinskim prjevodom »Nove Vulgate«. S orginala prjevode je prof. dr. sc. Geošić pisao nadajući se da će njegov prjevod na gradišćanskohrvatskom je­ziku biti istoznačan izvornom tekstu, iako se služio i drugim poznatim prjevodima Biblije na hrvatskom književnom jeziku. Tad je prof. dr. sc. Geošić dodao : „Biblija je najproširenija i najčitanija knjiga člo­vičanstva. Nju kršćani držu za svoju svetu knjigu. Rič biblos dohadja iz grčkoga jezika, u našem jeziku biblija znači po sebi knjiga, to je Sveto pismo, nadahnuto od Boga. Zapravo je zbirka knjig i dili se u Stari i Novi Testament. Rič testament dohadja iz latinskoga jezika i znači očitovanje zadnje volje za naslijednike. U ti knjiga Bog govori ljudem, očituje, otkriva človičanstvu, to je rič božja.“

Prof. dr. sc. Štefan Geošić rodio se 1927. u Petrovom Selu (Szentpéterfa) pored Szombathelya u zapadnoj Mađarskoj. Studirao je biblijske znanosti na sveučilištima u Rimu i Jeruzalemu na kojima je i doktorirao. Od 1958. do 2007. bio je župnik u Klimpuhu ali i profesor u Gradišću. Makar su Gradišćanski Hrvati još od 1962. imali prjevod Novog zavjeta od Ivana Jakšića i Martina Meršića, prije dvadesetak godina započeo je pisati prjevod Starog zavjeta a ujedno je preradio prjevod Novog zavjeta. Geošić je do sad objavljivao monografije o gradišćanskim Hrvatima, o svom rodnom Petrovom Selu i o klimpuškoj župi.

noc knjige2016 084