Izložba Dijane Nazor „Slike u infracrvenom području: odlaganje vidljivog“ likovni dio doktorskog rada u HDLU, u Zagrebu

Dijana Nazor doktorska izložba 9

U Hrvatskom društvu likovnih umjetnika 19. travnja 2016. u svečanoj atmosferi otvorena je izložba „Slike u infracrvenom području: odlaganje vidljivog“ Dijane Nazor. Izložba je umjetnički dio doktorskog rada, poslijediplomskoga doktorskog studija Slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Mentori su red. prof. art. Igor Rončević, ak. slikar s Akademije likovnih umjetnosti i doc. dr. sc. Jana Žiljak Vujić s Tehničkog veleučilišta u Zagrebu

Uz prigodnu riječ ravnateljice HDLU-a Ivane Andabake, o izloženim radovima govorili su povjesničarka umjetnosti i likovna kritičarka Branka Hlevnjak i Ferdinand Meder, ravnatelj Hrvatskog restauratorskog zavoda do 2012. godine.

foto galerijaPogledajte zanimljive fotografije I

foto galerijaPogledajte zanimljive fotografije II

foto galerijaPogledajte zanimljive fotografije III

Autori fotografija: Iva Lulić, Antun Bukovec, Juraj Vuglač, Fredy Fijačko, Ivan Felja i Marija Galić

Dijana Nazor HDLU Doktorska izložba 4

Izložba obuhvaća područje slikarstva i retuša u konzervatorsko-restauratorskoj djelatnosti u umjetničko-znanstvenom istraživanju i mjerenju vlastitih svojstava pigmenata (bojila) u vizualnom (V) i u bliskom infracrvenom spektru.

Dijana Nazor HDLU Doktorska izložba 3

O izložbi Branka Hlevnjak piše:

„Najnovije slike Dijane Nazor plod su istraživanja povezanog sa svjesnim kreiranjem slike u slici, sa stvaranjem duoslike na visokoj tehnološkoj razini, u instalaciji koja je kombinacija štafelaja i kamera.

Prvi ciklus slika nastaje utemeljen na, recimo to tako, avangardnim pokušajima uspostave slikarskih elemenata kojima se slika može dizajnirati i redizajnirati, što su na razne načini radili umjetnici bliski neoplasticizmu Pieta Mondriana, na Kleevu slikovitom „pačvorku„ na Vasarelyjevim geometrijskim elementima, gdje se stvaraju slagalice boja koje u matematičkim varijacijama daju bezbroj oblika dizajnu slike. Slike u vidljivom spektru prvog ciklusa reminiscencija su na spomenute avangardne pokušaje stvaranja usustavljenog abecedarija koji bi u konačnici rezultirao novom estetikom. Međutim nije riječ o oponašanju uzora, nego o osobnom traganju za stvaranjem duoslike utemeljene na novim znanjima i iskustvima povezanim s bojilima. Slike su ostvarene logikom istraživanja boja i njihovih odaziva na svjetlosni spektar.

Dijana Nazor HDLU Doktorska izložba
Na otvorenju izložbe – ravnateljica HDLU-a Ivana Andebaka; povjesničarka umjetnosti i likovna kritičarka Branka Hlevnjak; autorica izložbe Dijana Nazor i ravnatelj Hrvatskog restauratorskog zavoda do 2012. Ferdinand Meder

Kombinirajući dalje, a u potrazi za duoslikom koja će jednakom snagom ponijeti razložnost vizualne radosti i teoretske mudrosti, to jest stvoriti intrigantan sadržaj u dvije razine čitanja, ponukana istraživanjem ponašanja same materije, stvara radove u kojima istodobno egzistiraju nefigurativnost, portret i tekst. Balansirajući između suvremenog povjerenja u boju kao samodostatnost i njezin koloristički, recimo to tako, suprematistički izazov osjetilima, Dijana Nazor suprotstavlja portretne likove i citate, pokazujući ih isključivo posjednicima visoke tehnologije. To su, pojednostavljeno rečeno, privilegirani vlasnici novih naočala kojima se slike vide drugačije, štoviše, isključuju predodžbe iz jednoga vidljivog svijeta i lako se uključuju u drugi.

Najuzbudljiviji i po meni krunski ciklus ovoga umjetničkog istraživanja je ciklus slika slobodne geste i gotovo glazbeno-kolorističke orkestracije u kojoj skladno zvuči melodija i kontra ritam (poput zvončića) te stvara uzbudljive, oku ugodne i vidljive kompozicije koje kriju u sebi anđeosku igru. Zanimljivo je i upravo se čini logičnim da je Dijana Nazor, koja je oduvijek slikala anđele, nadošla na priliku da ih smjesti u njihovu nevidljivu dimenziju, u kojoj po predanjima mitova i vjere i postoje.

Sva tri ovdje prikazana ciklusa dio su novoga i originalnoga puta koji se otvorio kao poziv i izazov sljedbenicima. Ovaj umjetnički prilog povijesti umjetnosti, koji je spomenutom izložbom ostvarila Dijana Nazor, ima sasvim sigurno avangardni značaj ne po slikarsko-formalnom određenju vidljivoga, nego po slikarsko-formalnom određenju vidljivo-nevidljivog seta, po duoslici kao novom fenomenu.“

Dijana Nazor HDLU Doktorska izložba 7

Ferdinand Meder o izloženim radovima kaže: „Izložba Dijane Nazor tematska je cjelina koja sažima njezino slikarsko, umjetničko izražavanje sa znanstvenim fizikalnim mogućnostima infracrvenog zračenja. Dubinsko sagledavanje slike pod dnevnim svjetlom odvaja vidljivo golim okom od vidljivog u infracrvenom spektru čime se otvaraju dodatne mogućnosti slikarstva u samim slikarskim postupcima, kao i razlikovanje izvornih slojeva slike od naknadnih preslika, a to je pak naročito značajno za istraživanje povijesnog slikarstva i prije konzervatorsko-restauratorskih postupaka. U tome je jedinstvena vrijednost izložbe Dijane Nazor.“

Autorica izložbe Dijana Nazor zahvalila se svojim mentorima, Muzeju grada Zagreba, Hrvatskom povijesnom muzeju, Hrvatskom restauratorskom zavodu i Hrvatskom društvu likovnih umjetnika na suradnji i potpori u realizaciji ove izložbe.

U glazbenom dijelu nastupila je muška klapa Stine i ženska klapa Maksimir

DSC 5283 2 2