Miroslav Šutej u MLU

miroslav šutej 2

MIROSLAV ŠUTEJ
(1936.-2005.)
crteži, slike, kolaži, grafike, mobilne grafike, ambijenti
u utorak, 19. travnja, 2016. u 19 sati
MLU, Europska avenija 9, Osijek

miroslav šutej 2

Slikar, grafičar i dizajner Miroslav Šutej rođen je u Dugoj Resi. Završio je Školu primijenjene umjetnosti u Zagrebu, a potom studirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje je diplomirao u grafičkoj klasi profesora Marijana Detonija 1961. godine. Bio je suradnik majstorske radionice Krste Hegedušića (1961.-1963.), a kao stipendist francuske vlade boravio je 1964/1965. u Parizu.

Samostalno izlaže od 1962. godine. Priredio je oko 200 samostalnih izložaba u zemlji i inozemstvu.
Na skupnim izložbama sudjeluje od 1960., a od 1963. godine i na međunarodnim grafičkim biennalima u Ljubljani, Tokyu, Krakowu, Bradfordu, Mulhousu, Frechenu, Grenchenu, Liègeu, Vancouveru, Jyväskyläu, Seoulu, Yokohami, Zagrebu te na biennalima crteža u Rijeci, Wroclawu, Beču i Zagrebu.

Za svoj rad dobio je šezdesetak nagrada. Bavio se i televizijskom animacijom, scenografijom te dizajnom i uređenjima interijera.

Oblikovao je zastavu i grb Republike Hrvatske, te grb i zastavu predsjednika Republike Hrvatske.

Uz Šimuna Šuteja i Vilka Žiljka oblikovao je novčanice hrvatske kune.

Šutej je bio profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu i u Širokom Brijegu, te redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Živio je i radio u Zagrebu i Kutini, a od 1968. provodio je i radio svake godine po tri mjeseca u Motovunu u Istri, gdje je osnovana Fundacija Miroslav Šutej.

Bio je grafičar, slikar, kipar i dizajner, umjetnik kojega su kritičari često nazivali homo ludensom zbog zaigrane strukture njegovih crteža, kolaža, grafika i objekata. Stvorio je iznimno velik opus od nekoliko tisuća radova izvedenih u različitim medijima, stilski označavan najvećim dijelom kao izdvojena pozicija unutar apstraktnih konstruktivističko-kinetičkih i op-artističkih tendencija poslijeratne avangarde. Sa svojim vrlo plodnim i osebujnim stvaralaštvom bio je intenzivno prisutan na hrvatskoj likovnoj sceni od 1962. pa da preranog odlaska 2005. godine. Sudjelovao je na nizu uglednih umjetničkih smotri, održao je brojne samostalne izložbe, a radovi mu se nalaze u svim važnijim hrvatskim muzejima i privatnim zbirkama. Sličnu konstataciju mogli bismo izreći i za njegovu međunarodnu reputaciju – od najranijih dana izlagao je u inozemstvu i za svoj je rad primio brojne uvažene nagrade na internacionalnim izložbama dok muzeji diljem Europe te u Americi i Aziji čuvaju njegova djela. Kao autor mnogobrojnih scenografskih i dizajnerskih rješenja iz osamdesetih godina, naročito slastičarnice Ledo u centru Zagreba i popularnog televizijskog Kviska, hrvatskog grba i zastave te grba i zastave Predsjednika Republike iz 1990. postao je poznat u najširoj hrvatskoj javnosti.

miroslav šutej 1I Muzej suvremene umjetnosti pratio je svih tih godina Šuteja – od 1966., kada je na Katarininom trgu organizirana njegova samostalna izložba sa skulpturama i objektima u obojenom drvu, preko 1978. kada je izlagao svoje Folk crteže i kolaže, kao i mnogobrojnih skupnih izložbi, posebice onih koje su predstavljale razdoblje Novih tendencija, do istaknutog mjesta u stalnom postavu Muzeja, unutar tematskih cjelina Panorama za lijevo i desno oko nazvanoj po njegovoj slici iz 1966. godine i cjelini Vizual-virtual nazvanoj po crtežu iz 1996. godine.

Međutim, tijekom svih ovih godina Šutejev rad bio je izlagan isključivo u segmentima, na nizu manjih izložbi i u okviru različitih, bilo medijski, bilo tematski orijentiranih smotri. Smatrajući da Šutejev rad nije dovoljno poznat u svojoj cjelovitosti i kompleksnosti te želeći istovremeno potaknuti nove interpretacije kustosa i kritičara organizirali smo 2013. u Muzeju suvremene umjetnosti veliku retrospektivnu izložbu. Ovogodišnja osječka izložba donosi izbor radova iz privatne ostavštine i zbirki MSUa i predstavlja Šutejeve radove od 1961. godine, iz vremena rada u Hegedušićevoj radionici, početne faze eksperimentiranja u crtežu, slikarstvu i grafici do 1998. kada otvara novo poglavlje u kojem reciklira vlastite ideje, isječke iz svojih ranijih crteža i grafika u ciklusu slikocrteža, monumentalnih, čarobnih, koloristički raskošnih slika pod nazivom Kaos.

Šutejevo stvaralaštvo karakteriziraju različita tematska i medijska promišljanja ostvarena u mnogobrojnim ciklusima – od apstraktnih crno-bijelih crteža nastalih neposredno nakon završene Akademije i inspiriranih znanstvenim i tehničkim otkrićima, preko iznimno važnog razdoblja op-arta šezdesetih godina i „izuma“ mobilnih crteža, kolaža i grafika koji su ga proslavili u cijelom svijetu do apstraktno-figurativnih kolaža s temama Slika s izložbe, Aure i Figure iz osamdesetih godina te na kraju već spomenutih slikocrteža iz devedesetih godina u kojima sažima svoj cjelokupan rad.

Snježana Pintarić