Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti po peti put otvorila vrata građanima

hazu 22

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti 12. i 13. travnja po peti je put organizirala Dane otvorenih vrata i građanima otvorila svoje prostore na devet zagrebačkih adresa, od palače HAZU, Knjižnice i Arhiva, do Gliptoteke, Kabineta grafike, Narodnog doma, Hrvatskog muzeja arhitekture i znanstvenoistraživačkih jedinica

hazu 22

Veliki broj posjetitelja zabilježen je i u 14 gradova u kojima djeluje 16 znanstvenoistraživačkih i muzejsko-galerijskih jedinica HAZU. Tijekom Dana otvorenih vrata HAZU bilo je organizirano oko 130 manifestacija – predavanja, izložbi, promocija knjiga, stručnih vodstava, prezentacija, radionica, projekcija filmova i koncerata

Interes građana za rad najviše hrvatske znanstvene i umjetničke ustanove svake je godine sve veći i veći pa je zabilježeno više tisuća posjetitelja, među kojima su bile velike skupine učenika i studenata. Najveće zanimanje posjetitelja izazvala je palača HAZU u kojoj se mogao razgledati interijer i gdje je uz ostalo smještena Strossmayerova galerija starih majstora. Ondje je osim stalnog postava bila postavljena i multimedijalna izložba posvećena Faustu Vrančiću povodom 400. obljetnice njegovog djela Machinae novae s interaktivnim edukativnim sadržajima, među kojima su bile i računalne igre kreirane na Vrančićevim projektima.

Građane su privukli Bašćanska ploča i replika Škrinje svetog Šimuna o kojima je govorio akademik Josip Bratulić, reprezentativni saloni u kojima se čuvaju i osobni predmeti Josipa Jurja Strossmayera,spomen-knjiga Akademije s potpisima najuglednijih posjetitelja te komadić kamena s Mjeseca. Posjetitelji su mogli osobno upoznati mnoge akademike i porazgovarati s njima.

U palači HAZU bila su priređena i zanimljiva predavanja, a velik interes izazvalo je predavanje upravitelja Antropološkog centra HAZU prof. dr. Maria Šlausa o tome zašto stari Hrvati nisu obolijevali od raka, kao i radionica Zdravlje i rat – rekonstrukcija života naših predaka za vrijeme turskih ratova.

Akademik Vladimir Paar govorio je o tome jesu li matematičke simetrije ključ postanka života, a akademik Stanko Popović održao je predavanje na temu Tko je otkrio X-zrake, Röntgen ili Tesla? Predavanje Kultura zidova održao je akademik Ivan Cifrić, a najnoviju muzejsko-galerijsku jedinicu HAZU, Hrvatski muzej medicine i farmacije, predstavila je njegova upraviteljica Silvija Brkić Midžić.

U Knjižnici HAZU mogla se razgledati Memorijalna soba nobelovaca Lavoslava Ružičke i Vladimira Preloga sa zanimljivim multimedijskim postavom, kao i izložba Gutenbergova galaksija na kojoj je uz ostalo bila izložena i replika Gutenbergovog tiskarskog stroja.

Arhiv HAZU izložio je neke od svojih najatraktivnijih eksponata, među kojima su bili Poljički statut, jedan od najstarijih i najvažnijih hrvatskih povijesno-pravnih spomenika s kraja 15. stoljeća pisan hrvatskom ćirilicom, Radovanova darovnica iz 1070., najstariji dokument koji se čuva u Arhivu HAZU, a koji potječe iz vremena kralja Petra Krešimira IV., kao i Biblija iz 14. stoljeća pisana rukom na pergameni izrađenoj od janjećih fetusa, spomenar Ivana Kukuljevića, dnevnik Dragutina Lermana te tri vrijedna rukopisa iz Orijentalne zbirke Arhiva HAZU.

U Preporodnoj dvorani Narodnog doma HAZU na Gornjem gradu gdje se nalazi Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe Škola za klasični balet predstavila je povijesne plesove pa se tako u tom prostoru zaplesalo po prvi put nakon više od 150 godina.

Posjetitelje je privukla i izložba Iz ostavštine Josipa Kosora (1879. – 1961.) te izložba Naš Shakespeare povodom 400. godišnjice smrti Williama Shakespearea.

U Gliptoteci HAZU mogao se razgledati stalni postav koji sadrži sadrene odljeve antičkih skulptura, stećaka, hrvatske spomeničke plastike od 11. do 14. stoljeća te zbirku djela hrvatskih kipara iz 19. i 20. stoljeća, kao i Izložba Mrežnica – novi ciklus slika akademika Borisa Bućana. Za posjetitelje je bio organiziran i besplatan antikvarijat izdanja HAZU gdje su se dijelile knjige koje je Akademija objavila u proteklim desetljećima.

Hrvatski muzej arhitekture HAZU za Dane otvorenih vrata priredio je izložbu o svom djelovanju u proteklih 20 godina, dok je u Kabinetu grafike HAZU bila postavljena izložba radova iz grafičke mape akademske slikarice grafičarke dr. sc. Mirjane Vodopije Pet godišnjih doba.

Na svečanosti otvorenja Dana otvorenih vrata predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić podsjetio je da Akademija ove godine slavi svoju 155 godišnjicu. „Hrvatsku akademiju se često percipira kao zatvorenu instituciju i cilj ove manifestacije je da se Akademija demistificira i približi građanima kako bi postali njeni stalni posjetioci jer Akademija je otvorena tijekom cijele godine, ona živi i pulsira s narodom i društvom.

Želimo da građani posjećujući Akademiju osjete ponos i društveni optimizam koji nam je toliko potreban. Važno je naglasiti da se Danima otvorenih vrata predstavlja i djelovanje Akademije danas. Ona je otvorena javnosti i okrenuta budućnosti te se bavi rješavanjem aktualnih društvenih pitanja. Akademija je stožerna institucija nacije, njen simbol, vrhovni autoritet i relevantno mjesto koje društvu šalje značajne poruke jedinstva nacije te djeluje kao korektiv društvenih zbivanja u vrijeme duhovne krize i poremećenog sustava vrijednosti”, rekao je akademik Kusić.