Mon. May 27th, 2019

Croatian Exclusive Arts and News Portal – ZAGREB

ADHD – poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje

4 min read
adhd

clotho637.soup

Poremećaj hiperaktivnosti, poznatiji kao ADHD je stanje kod kojeg se u mozgu događa impulzivost koja ometa normalno funkcioniranje i razvoj. ADHD je zapravo izvedenica od engleskog izraza Attention Deficit Hyperactivity Disorder

adhd

ADHD uključuje nepažnju, hiperaktivnost i impulzivnost oboljele osobe u svakodnevnim životnim situacijama. ADHD je mentalni poremećaj koji se najčešće javlja već u djetinjstvu, dok se kasnije može nastaviti u adolescenciji i odraslog dobi. Uzrok pojave ovog poremećaja još je uvijek nepoznat. Iako mnogi roditelji smatraju da su oni krivci što njihovo dijete ima ADHD, problem zapravo nije u odgoju i djetetovom razvoju. Djetetovo ponašanje u tom slučaju nije uzrokovano utjecajima okoline. Mnogi stručnjaci sve češće spominju genetsko nasljeđe pa djeca koja u obitelji imaju nekoga tko boluje od ADHD-a i sami imaju veći rizik od oboljenja.

Ona djeca koja boluju od ADHD-a imaju velike probleme s koncentracijom i motiviranošću. Teško im se usredotočiti na samo jednu specifičnu stvar, njihova pažnja često ‘luta’. Zbog toga najčešće imaju problema u školi, slabo uče i imaju loše ocjene. Jedan od simptoma je impulzivnost zbog koje imaju poteškoće u komunikaciji s ostalom djecom i odraslim osobama. Skloni su nasilnom ponašanju i sukobu, pa su često okarakterizirani kao ‘agresivni’ ili ‘problematični’. Kod djece ADHD se najčešće javlja prije 7. godine života. Ne postoje nikakvi posebni testovi kojima se može utvrditi boluje li dijete od poremećaja hiperaktivnosti. Za to je potrebno pažljivo motriti sve simptome i što ranije posjetiti pedijatra. ADHD se dijagnosticira u slučaju kada nepažnja i poremećaj u ponašanju traju dulje od šest mjeseci. Naime, za djecu je uobičajeno da im je teže koncentrirati se na određene stvari. Stoga, ako takvo razdoblje kod djeteta traje dulje nego što je to predviđeno za njegov uzrast vrlo je vjerojatno da se radi upravo o ADHD-u. Dijete koje boluje od ADHD-a također ima probleme u više različitih sredina koje ga okružuju, kao što su obiteljska i/ili školska okolina.

ADHD kod odraslih u mnogočemu se razlikuje od poremećaja koji se javlja kod djece i adolescenata. Međutim, simptomi su nešto suptilniji pa ih je teže primijetiti. Mnogi ljudi ADHD često miješaju sa stresom. Liječničku pomoć potraže tek nakon što njihovi problemi ostave trag na poslu ili u privatnom životu. Odrasle osobe s ADHD-om često imaju simptome anksioznosti, nezainteresiranosti za stvari koje su ih ranije zanimale, probleme s koncentracijom, nagle promjene raspoloženja, depresiju, neprestano kasne na dogovorene sastanke, impulzivni su te imaju nisku stopu tolerancije prema ljudima u svojoj okolini. Kod nekih ljudi s ADHD-om simptomi se javljaju samo u određenim situacijama, dok su kod drugih one neprestane.

Liječenje ADHD-a usmjereno je prema svakom pojedincu kako bi što lakše nosio s nastalim problemima te obavljao svoje dnevne obaveze i aktivnosti. Današnje terapije postižu odlične rezultate u kontroliranju hiperaktivnosti osobe koja boluje od ADHD-a. U terapiju su uključeni lijekovi, psihoterapija, edukacija o ADHD-u i problemima koje nosi te kombinacija nekoliko različitih tretmana. Lijekovi koji se najčešće koriste kod osoba s poremećajem hiperaktivnosti jesu stimulansi i antidepresivi. Važno je napomenuti da ti lijekovi učinak imaju samo za vrijeme uzimanja. Nakon prestanka uzimanja, simptomi se vraćaju. Zahvaljujući antidepresivima pacijenti nemaju toliko velikih problema s koncentracijom, ponašanjem i promjenama raspoloženja. Uzimanje lijekova ne preporuča se djeci i adolescentima.

Bihevioralna terapija posebna je vrsta psihoterapije koja ublažava simptome ADHD-a, naročito kod djece mlađe dobi. Cilj terapije je naučiti dijete novim oblicima ponašanja, kao i smanjenje simptoma koji prate ADHD. Biheviralna terapija u nekim slučajevima može biti značajna i za stariju djecu. ezdravlje.hr

Recent Posts