22. obljetnica stradanja civilnih žrtava Medviđe

Akademija Art

32559

Medviđa – Župa Prikazanja BDM u Medviđi obilježila je u ponedjeljak 9. veljače 22. obljetnicu pokolja nad desetero civilnih žrtava Medviđe u Domovinskom ratu. Najmlađa žrtva imala je osamnaest, a najstarija osamdeset i osam godina. U Domovinskom ratu stradalo je još osam Medviđana. Misu zadušnicu u župnoj crkvi predvodio je župnik Medviđe don Krešo Ćirak. “Crkva živi od spomena na svoje mučenike, sjećajući se ljudi koji su stradali. Na toj njihovoj žrtvi Crkva se poučava i za današnje vrijeme. Narod u Medviđi nije zaboravio stradanje svojih mještana. Gorčina je tim veća jer su ljudi koji su to učinili bili njihovi susjedi. No, crkva je mjesto gdje ne molimo samo za žrtve, nego i za zločince, da se obrate od zlih djela”, rekao je don Krešo, istaknuvši biblijsku misao kako su duše pravednika u Božjoj ruci i njih se ne dotiče muka nikakva. Istaknuo je da smo, bilo to zgodno ili nezgodno vrijeme, dužni čuvati uspomenu na te ljude i ne zaboraviti križni put svoga naroda, jer u toj muci i patnji je ishođena sloboda domovine i život svih nas. Upozorio je na činjenicu da se žrtva, nažalost, relativizira, obezvrjeđuje, što potvrđuje i činjenica da za taj zločin, kao i za stradanje 230 civila na benkovačkom području, koliko ih je ubijeno u Domovinskom ratu, još uvijek nitko nije odgovarao, a znaju se imena počinitelja.

Kod spomen-obilježja u dvorištu župne crkve, predstavnici vlasti, vojske i civila položili su cvijeće i svijeće. Župna crkva Prikazanja BDM u Medviđi, izgrađena 1855. g., u agresiji na to bukovačko mjesto bila je teško oštećena granatiranjem, postavljanjem eksploziva i paljenjem 1991. g.; obnovljenu 2002. g. posvetio ju je zadarski nadbiskup Ivan Prenđa. Od nekadašnjih petsto stanovnika do pred Domovinski rat, u Medviđi sada živi oko devedeset stanovnika, a župni život i nedjeljna misna slavlja, uz štovanje i Glavosjeka Ivana Krstitelja, puno znači tom skromnom i od državne skrbi napuštenom puku u održavanju života u toj drevnoj župi. Iz Medviđe je puno raseljenih Hrvata, žive diljem Hrvatske i u inozemstvu, što je i bio sustavni plan srpskih vlasti u desetljećima pred Domovinski rat. Mnogi pohode svoju rodnu Medviđu i na spomen obilježavanju žrtve tih mučenika. Kao odmazdu za oslobodilačku akciju HV-a Maslenica, u Medviđi u zaseoku Erstići, 9. veljače 1993. g., četnici su ubili deset nedužnih hrvatskih civila, svi prezimena Erstić: Dujo (1937.), Jeka (1942.), Petar (1944.), Jeka (1947.), Ivan (1920.), Jeka (1929.), Stoja (1932.), Šimica (1905.), Stoja (1931.), Mira (1975.). U Domovinskom ratu ubijeno je još osam hrvatskih civila: Božo Demo (1910.), Ivan Mršić (1934.), Šime Serdarević (1912.), Ika Serdarević (1926.), Ivan Adžić (1959.), Marko Genda (1944.), Anka Pilipović (1936.) i Marko Šarić (1937.). Don Krešo istaknuo je kako je i Medviđa primjer da Bogu vjeran narod, usprkos kušnjama i pogibeljima, u otvorenosti životu i vjeri u snagu uskrslog Krista opstaje tijekom povijesti, uvijek iznova podižući se iz pepela, nepokolebljivo ostajući živjeti u zemlji svojih predaka. ika

Leave a Reply

Your email address will not be published.

Next Post

Državna duma će izračunati ratni "dug" Njemačke

Zastupnici Državne dume osnovat će radnu skupinu za izračunavanje štete koju je u Drugom svjetskom ratu pretrpio Sovjetski Savez. Postoji mogućnost da će Rusija na temelju tih brojki tražiti ratnu odštetu. Politolozi […]
Stalingrad 468