Skip to content

Kako i zašto je SAD planirao potisnuti Rusiju s Balkana

Chris Murphy, senator iz Demokratske stranke koji u Kongresu predstavlja Connecticut, izložio je u Njemačkom fondu Marshall rezultate svoje “inspekcije” na Balkanu. Murphy je zamjenik šefa pododbora za Europu u Senatskom odboru za međunarodna pitanja, tj. odgovoran je za formuliranje europske politike SAD-a na zakonodavnoj razini piše Ruski vjesnik

RTR3A3D1 468 reuters

Ton njegovog izlaganja zvuči kao presedan u kontekstu sveukupne američke politike. U njegovoj interpretaciji vanjska politika u balkanskoj regiji izgleda kao popis manipulacija u cilju povratka SAD-a na Balkan, gdje Washington od 2001. nije provodio nikakvu koordiniranu politiku, jer s gledišta SAD-a na poluotoku nije više bilo dostojnih protivnika. Sada je, međutim, Moskva identificirana kao protivnik.

Senator se pozicionira kao “glavni stručnjak” za Balkan u SAD-u. On je otputovao iz Beograda istog dana kada je u Srbiju doputovao Vladimir Putin. Po njegovoj izjavi, “Putin je mislio da će od Srbije dobiti više u sferi vojne suradnje i računao je na Južni tok, ali zahvaljujući tome što su Srbija i druge zemlje u regiji odlučile ostati na euroatlantskom putu i potvrdile privrženost toj svojoj obvezi”, spriječeno je proširenje suradnje s Rusijom.

Kao glavnu prijetnju interesima SAD-a na Balkanu Murphy je okarakterizirao ruski ideološki utjecaj koji se širi putem “moćne militarizirane propagandističke mašinerije”. Po senatorovom mišljenju, tome hitno treba suprotstaviti “točne i jasne informacije”, kojima će se “korigirati laž ruske medijske mašinerije”.

Murphy je uvjeren da “više ne možemo živjeti u svijetu u kojem su zemlje prisiljene birati između političko-ekonomske suradnje s Rusijom ili s EU i SAD-om”. Drugim riječima, Rusija nema pravo utjecati na međunarodnu politiku i SAD treba učiniti sve kako bi joj to onemogućile. Konkretno, u Srbiji je SAD spreman stvoriti situaciju u kojoj će Beograd izvana sačuvati prijateljske odnose s Rusijom, ali će ipak ući u EU. On je, doduše, priznao da će “do ulaska Srbije u EU proći mnogo vremena”, ali joj je savjetovao da “na pravi način iskoristi” i uzme za primjer Hrvatsku, koja “neće stvarati prepreke Srbiji” kada zaista dođe do realizacije ulaska Beograda u “jedinstvenu europsku obitelj”.

See also  Gotovina i Markač obratit će se sudu

Postojeće odnose balkanskih zemalja s Europskom unijom senator shvaća kao nekakvo nasljeđe iz prošlosti, a s nepovjerenjem, pa čak i antipatijom gleda na pokušaje EU da igra svoju igru na Balkanu. Taj pokušaj Europe da se “umiješa” učinjen je upravo u trenutku kada se SAD previše posvetio Iraku i Afganistanu, oslabivši svoj utjecaj na “mlade demokracije”.

Murphy smatra da je probleme s kojima se suočava regija potrebno rješavati uzimajući u obzir američke političke i ekonomske interese. Na primjer, on pozdravlja pregovore Beograda i Prištine, smatrajući apsolutnom uspjehom činjenicu što su srpske vlasti “spremne” na dijalog s Kosovom.

“Frapantan uspjeh je i sama činjenica što postoji privremeni sporazum po kojem srpska vlada službeno ne priznaje Kosovo, ali je spremna raditi s njim kao s ravnopravnim partnerom! Nismo mogli ni zamisliti da će se to tako brzo dogoditi. Čak ni prije pet godina. Moj osobni dojam je da je sadašnja vlada Srbije apsolutno naklonjena normalizaciji odnosa s Kosovom”, izjavio je Murphy.

Obustavljanje Južnog toka senator ocjenjuje kao pobjedu SAD-a i mogućnost diktiranja svojih uvjeta u energetskoj igri u regiji.

“Bio sam u Bugarskoj sa senatorom McCainom onog dana kad je zamrznut projekt, i također sam želio priopćiti vladi Srbije kako mi je drago što se taj projekt ne razvija. Nije, međutim, dovoljno da se SAD protivi Južnom toku, treba i ponuditi alternativu, i to je prirodno. Alternativu SAD vidi u tekućem prirodnom plinu, tj. u njegovom potencijalnom izvozu iz SAD-a. Za dopremanje ukapljenog prirodnog plina u regiji potrebna je odgovarajuća infrastruktura. Potreban je novi terminal o kojem se govori u Hrvatskoj”, rekao je senator.

Smjenu vlasti u Grčkoj Murphy je okarakterizirao kao “samo još jedan povod za uspostavljanje vodeće uloge SAD-a, EU i NATO-a” u regiji. “Točno je da se situacija tamo mijenja i da može utjecati na cijelu Južnu Europu. NATO treba biti otvoren za nove članice i olakšati im pristupanje, a ne im stvarati probleme”, rekao je Murphy.

See also  Žena zbog koje se tresla američka Tajna služba

Govoreći o Makedoniji, senator je naglasio da SAD može “izvršiti pritisak na Makedoniju kako bi se vratila na pravi put”, i da se “vodeća uloga SAD-a mora aktivnije koristiti u rješavanju njezinog spora s Grčkom”.

“Da, Makedonija je spremna za ulazak u NATO, možda čak i više nego Crna Gora. Točno je da su to male zemlje, i da one neznatno povećavaju potencijal NATO-a, ali mislim da je svima jasno kako Makedonija neće ući u NATO dok god se ne riješi spor oko njezinog imena”, izjavio je Murphy i rezimirao razgovor o Grčkoj i Makedoniji time da “State Department najbolje zna što tamo treba raditi”.
“Želim da ovdje svi shvate jedno: Rusija neće ‘ispariti’, ona će nastaviti vršiti pritisak i sondirati situaciju. Oni su u Crnoj Gori nudili (i to je javna informacija) ugovor o novoj vojno-pomorskoj bazi na primorju vrijedan nekoliko milijardi. Zemlja koja ima toliko ekonomskih poteškoća teško može odbiti takvu ponudu. A oni su odbili, rekli su “ne”. I to je dosljedno, jer žele biti dio NATO-a i EU”, uvjeren je Murphy.

Senator je svojim nastupom potvrdio kako je SAD prešao u napad na Rusiju gotovo na svim mjestima gdje Moskva ima svoje interese ili tradicionalno dobre pozicije. Polovičnost politike pojedinih vlada, pa čak i elita balkanskih država (prije svega Srbije i Crne Gore) osigurava dobru startnu poziciju za “povratak” Washingtona u regiju. Ruski vjesnik, foto Reuters