Izložba iz zbirke Stjepana Komara: Priča o pisaćem stroju

Akademija Art

srijeda pisacistroj

Pisaći stroj jedan je od najvažnijih izuma komunikacijske tehnologije, koji je svoju široku primjenu našao od početaka korištenja u 19. stoljeću kako kod pisaca tako ubrzo i u najrazličitijim administrativnim poslovima. Pojava suvremene računalske tehnologije gotovo ga je potpuno istisnula, pa je danas uglavnom traženi predmet sakupljača starina, koji u njemu prepoznaju neke neprolazne vrijednosti. Jedan od njih je Stjepan Komar iz Ludbrega, čiji zbirku predstavljamo na izložbi u sklopu Srijede u Muzeju 11. veljače. Kolekcionar Komar, po zanimanju precizni mehaničar za uredsku tehniku, cijeli profesionalni život posvetio je servisiranju pisaćih i računskih strojeva, iz čega je razvio i ljubav prema sakupljanju tih uređaja. Od 2002. godine pa do danas prikupio je oko 700 (antiknih) pisaćih strojeva, koje je i restaurirao, pa je zahvaljujući njegovoj vještini i znanju više od 90% njih u funkciji.

Za izložbu je izdvojeno 85 primjeraka, među kojima je najstariji američki Remington 7 iz 1896. godine, dok su preostali iz najpoznatijih tvornica u Njemačkoj, Italiji, Švicarskoj, SAD-u, nekadašnjoj Čehoslovačkoj i Jugoslaviji, proizvedeni u 20. stoljeću. Autorice stručne koncepcije su povjesničarke umjetnosti Madeleine Kukec Šimek i Dina Missoni.

Priča o pisaćem stroju – izbor iz kolekcije Stjepana Komara

U današnjem vremenu rapidnoga tehnološkog napretka ne smijemo zaboraviti na pisaće strojeve, jedno od najvažnijih postignuća komunikacijske tehnologije 19. stoljeća. Iako bi priča o pisaćem stroju mogla započeti 1647. godine, kada je Britanac William Petty pokušao konstruirati prvi pisaći stroj, korak bez kojeg bi taj pokušaj bio vjerojatno nezamisliv jest izum tiskarskog stroja Johannesa Gutenberga sredinom 15. stoljeća. Izum tiskarskog stroja bio je izniman impuls širenju pismenosti i općem napretku ljudskog roda. Tek dvjesto godina kasnije prate se prvi pokušaji konstruiranja privatnih pisaćih strojeva koji su trebali olakšati i ubrzati prenošenje ljudskih misli na papir. U Velikoj Britaniji 1714. godine Henry Mill patentira prvi stroj koji je prema udarcu pisca na određenu tipku bio u mogućnosti otisnuti slova na papiru jedno za drugim. U narednim godinama osnovni je cilj bio izumiti stroj koji će mehanički pisati brže od pera i u više primjeraka istovremeno. Godine 1829. Amerikanac William Austin Burt patentira naziv svog izuma pod imenom „Typewriter” (doslovni prijevod „Tipkajući pisac”). Naziv koji je William Austin Burt odabrao za svoj izum obuhvaća sve ono što pisaći stroj objedinjava – pisanje, tipkanje, kucanje, slovo, slog i na najvišoj razini, u konačnici, samoga pisca.

S vremenom se unapređivalo strojeve: ugrađeni su cilindrični vijci koji su horizontalno pomicali papir, čime se uspio stvoriti razmak između slova i redaka, izumljeni su prvi strojevi za slijepe i slabovidne osobe, patentirano je kružno postavljanje poluga sa slovima, držač za papir koji se pomiče i ostali bitni dijelovi koji su u konačnici rezultirali prvim pisaćim strojevima upotrebljivima širokom krugu ljudi. Prvi moderni pisaći stroj pogodan masovnom korištenju patentiran je 1868. godine. Njegovi tvorci bili su Christopher Latham Sholes, Carlos Glidden i Samuel W. Soule. Uspjeh trojice konstruktora doveo ih je do tada najpoznatijeg proizvođača šivaćih strojeva i lovačkih pušaka, tvornice Remington iz New Yorka.

Kraj 19. i početak 20. stoljeća predstavljali su revoluciju u proizvodnji velikog broja pisaćih strojeva različitih proizvođača i naziva. Tako su neki od najpoznatijih pisaćih strojeva bili modeli tvornica Remington, Hammond, Smith Premier, Empire, Adler, Underwood, Oliver, Mignon, Imperial, Continental, Olivetti i Mercedes. Na izložbi Priča o pisaćem stroju – izbor iz kolekcije Stjepana Komara jedan od najstarijih primjeraka, za koji je i sam kolekcionar posebno ponosan što se nalazi u njegovoj vrijednoj zbirci, je pisaći stroj Remington 7 nastao 1896. godine u Sjedinjenim Američkim Državama.

Na izložbi se posjetitelji mogu upoznati s dijelovima tih toliko važnih uređaja 20. stoljeća, uočiti neke od primjeraka reklamnog oglašavanja pojedinih modela pisaćih strojeva i saznati njihov cjelokupni razvojni put. Osim pisaćih strojeva stranih proizvođača, na izložbi će se prezentirati i neki od najpopularnijih primjeraka pisaćih strojeva proizvedenih na prostoru Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

Za oživljavanje starih sjećanja na dizajn, tehniku i uporabu pisaćih strojeva moramo biti zahvalni gospodinu Stjepanu Komaru, kolekcionaru koji je svoju profesiju pretvorio u hobi. Sam kolekcionar kaže: „Za mene to nije hobi nego život!” Precizni mehaničar za uredsku tehniku svoje je životno znanje iskoristio za restauraciju više od 700 pisaćih strojeva koje danas posjeduje i koje će u nasljedstvo ostaviti svojoj obitelji.

Predmeti koji su u prošlom stoljeću predstavljali esencijalno oruđe za profesionalne pisce i razne administrativne poslove diljem kugle zemaljske, zapravo su začetci danas nezaobilaznih osobnih i prijenosnih računala bez kojih bi naša svakodnevica bila nezamisliva. Jedna od ključnih uloga pisaćih strojeva bila je širenje pismenosti, kulture, duhovnosti i biznisa. Prezentiranjem kolekcionarskoga i stručnog poduhvata Stjepana Komara, Gradski muzej Varaždin ovom izložbom omogućava da se djeca i mladi upoznaju sa začetcima razvoja mehaničkih i elektromehaničkih pisaćih uređaja, a starije generacije da se vrate u minula vremena nekih drugih tehnologija i prisjete dana kada su i sami pisali na nekim od izloženih vrsta pisaćih strojeva.

Madeleine Kukec Šimek

Stjepan KomarStjepan Komar rođen je 1940. godine u Cvetkovcu kraj Ludbrega. U rodnom kraju živi desetak godina, nakon čega seli u Zagreb i pohađa osnovnu školu. Nakon osnovnoškolskog obrazovanja upisuje Školu učenika u privredi, gdje stječe zanat preciznog mehaničara za uredsku tehniku. Manji dio svog života provodi i radi u Zagrebu, nakon čega 1962. godine odlazi u Varaždin. Zasniva obitelj te se zapošljava kao radnik u firmi Finomehanika. Profesionalnost i predanost poslu, kao i redovito stručno usavršavanje, omogućavaju mu otvaranje vlastite firme 1973. godine. Upravo su te godine odigrale važnu ulogu u životu Stjepana Komara, budući da se u to vrijeme rodila velika ljubav prema pisaćim i računskim strojevima. Navedeni su posao svoga oca naslijedila dvojica sinova: Branko i Marko.

S obzirom na to da je cijeli svoj radni vijek radio kao serviser pisaćih i računskih strojeva, ne čudi činjenica da je stečeno znanje i afinitete pretvorio u restauriranje i kolekcionarstvo. Aktivnim skupljanjem pisaćih i računskih strojeva bavi se od 2002. godine, kada je kupio prvi pisaći stroj na sajmu u Varaždinu. U tih trinaest godina broj predmeta popeo se na impozantnih sedamsto, počevši od onih iz druge polovice 19. stoljeća pa do onih mlađih, iz druge polovice 20. stoljeća. Svaki prikupljeni predmet, Stjepan Komar svojim tehničkim znanjem i iskustvom ponovno oživljava, stoga je u njegovoj kolekciji 90% ispravnih pisaćih i računskih strojeva. Uz kolekcionarstvo, koje smatra „stilom života”, Stjepan Komar proteklih 35 godina poseban interes iskazuje prema zrakoplovstvu, a svakako valja istaknuti i njegovu ljubav prema starim vozilima. Član je Oldtimer kluba Varaždin i vlasnik Citroëna DS 21 Pallas iz 1971. godine.

 

 

Leave a Reply

Your email address will not be published.

Next Post

Obljetnice rođenja i smrti biskupa Josipa Jurja Strossmayera

Đakovo – Na dan 200. obljetnice rođenja i 110. obljetnice smrti đakovačkog biskupa Josipa Jurja Strossmayera, u srijedu 4. veljače đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić i nadbiskup u miru Marin Srakić, zajedno s […]
strossmayer2