Gradska galerija Orsola Buje predstavlja: PRAESENTIA

14 LFG Buje info 01

14 LFG Buje info  01

Gradska galerija Orsola Buje predstavlja: PRAESENTIA
kolektivna izložba / mostra collettiva
Umjetnici iz Buja zastupljeni u Likovnom fundusu Grožnjan

Otvorenje:
utorak, 30. XII. 2014. godine u 19.00 sati, Gradska galerija Orsola Buje.
Izložbu, projekt će predstaviti Eugen Borkovsky

Realizacija: Slađan Dragojević, voditelj programa GG Orsola Buje

Autori radova: Nataša Bezić, Darko Brajković Njapo, Vedran Burul, Samir Cerić Kovačević, Silvia Cindrić, Ivo Dejanović, Saša Dejanović, Slađan Dragojević, Burhan Hadžialjević, Slavica Isovska, Goran Kovačević, Biserka Lovnički, Lovorka Lukani, Danko Merin, Claudio Ugussi, Zrinka Vilić Merin

Umjetnici iz Buja zastupljeni u Likovnom fundusu Grožnjan

Ovo je sasvim neobičan projekt. On progovara o višegodišnjem kreativnom prijateljstvu. Glavni akteri su umjetnici: predstavljamo likovne radove autora koji žive u gradu Buje a njihovi radovi su pohranjeni, čuvani u Likovnom fundusu Grožnjan. Znamo da su Buje i Grožnjan nekada pripadali istoj administrativnoj cjelini. Povijesni tijek događanja razgraničio ih je ali ih nije razdvojio. Grožnjan je još 1965. krenuo putem umjetnosti a evo, 50. godina poslije još nosi titulu Grada umjetnika. Bujski autori često gostuju na Grožnjanu i aktivno sudjeluju u svim projektima Grožnjanskog likovnog kruga.

Stanovnici ovih područja uvijek su nalazili zajedništvo bez obzira na administrativne podjele. Ovaj puta se to zajedništvo ogleda u umjetničkoj produkciji. Iako unutar malog prostora, dokazujemo kako su granice izmišljena stanja. Umjetnici obje lokacije se druže, a očito je međusobno iniciranje kreativnosti. Jer, grubo je vrijeme u kojem živimo. Umjesto ideje prosperiteta donosi sumnju. Činjenice govore da je u povijesti najviše krvi proliveno pod zastavama nacionalnosti i vjera, određivanjem granica. Umjetnici su prvi koji reagiraju. Likovna djela prepoznajemo kao antropološke, političke i socijalne izjave. Sredinom prošlog stoljeća tematizirala se uštogljenost građanskog društva. U postmodernizmu to se hrabrije događa ali se mnogi autori okreću osobnom. Ostaje nam prepoznavanje indirektnih značenja. Očito je propitivanje proklamiranih vrijednosti. Događaju se snažne kritike postindustrijskog društva. Upozorava se na nefunkcioniranje zapadnog oblika demokracije. Uviđa se raspadanje samoproglašenog „jedinog pravilnog” društvenog uređenja – kapitalizma koji, s jedne strane promovira demokraciju a u realnosti daje otkaze, smanjuje prihode i socijalnu sigurnost. Pojedinac postaje impregniran informacijama i predodžbama bez mogućnosti obrane ili odmaka. Stalno se nude iskonstruirane senzacije kako bismo previdjeli situacije koje nam rade o glavi.

Sa strane struke, ova izložba nije cjelina koja obrađuje neku temu. Ujedinjujući faktor su dobrosusjedski odnosi i kreativno činjenje. Naslov projekta je latinska riječ PRAESENTIA koja znači prisutnost / presenza. Ovom prilikom dvije gradske galerije, Orsola i Fonticus, koje su zaista prisutne i koje odlično surađuju, odlučile su predstaviti i ovaj segment umjetničke produkcije: izbor iz fundusa.

Eugen Borkovsky, XII. 2014.

O LIKOVNOM FUNDUSU GROŽNJAN (LFG)

LFG je formiran 2002. godine. Tada sam sačinio popis autora i radova (64 rada od 60 autora). Od tada se stanje izmijenilo. Ljubaznošću umjetnika, aktivnostima Gradske galerije Fonticus i Općine Grožnjan, Fundus je nadopunjavan. Poneki autor bi, nakon samostalne izložbe u galeriji Fonticus, darovao rad. LFG je obogaćivan nagrađenim radovima manifestacije Ex tempore Grožnjan te radovima nastalim na Likovnim kolonijama pa trenutno broji 445 radova od 206 autora. Tri rada su na javnim lokacijama. Ostali artefakti LFG su slike, crteži, grafike, skulpture, video radovi, instalacije i sl. U LFG su radovi autora iz 13 zemalja svijeta i Hrvatske. Raspon nastanka radova seže od 1959. do 2014. godine. Moramo se prisjetiti Narcise Bolšec Ferri, Muzeja Umaga, Roka Zelenka i realizaciju projekta SVI NAŠI GROŽNJANCI. Ta je inventura bila važna. Godine 2002. evidentiran je tadašnji fundus umjetnina. Tada smo zamolili Gorku Ostojić Cvajner, povjesničarku umjetnosti i provjerenu prijateljicu Grožnjana da nam iz tadašnjeg fundusa sačini prvi projekt koji je bio izuzetno uspješan. Od tada LFG nije hrpa uskladištenih radova, već živa kolekcija koja će i nadalje povremeno biti predstavljana tematskim projektima.

Eugen Borkovsky, kustos LFG

Kratki komentari o radovima:

Bezic Natasa

Nataša Bezić, pored edukativne djelatnosti veoma uspješno se bavi i autorskim likovnim stvaralaštvom. Ovdje je njezin rad iz 2001. godine. Umjetnica, akrilnim bojama na platnu interpretira doživljaj malog grada. Promatraču podastire arhitektonske elemente i detalje pomaknute iz realnih pozicija. Uz to obrisi, ocrti, kolorirani detalji doneseni su hrabrošću kontrolirane ali snažne geste. Prateći ovu autoricu možemo konstatirati da pripada izuzetnim kreativcima, igračima koji uvijek hrabro izgovaraju i vizualiziraju svoje doživljaje.

Brajkovic Darko Njapo

Potencijalnu snagu elementa vatre Darko Brajković Njapo preusmjeruje u vizualni rezultat. Čin rezultira predstavljenim artefaktima: nizom, serijom, kolekcijom ovalnih rasteriranih predmeta bogatog tonskog spektra. Plasmanom, prehrambeni proizvod pretvara se u objekt likovnih karakteristika. Neobičnost je i u obliku: rijetko primjećujemo okrugle forme. Okruženi smo uglavnom oblicima kvadratne forme. Tu je ekran računala, televizije, otvor prozora, kutije ambalaže… Čak su i jaja pokušali preformirati u kockasti oblik. Okrugli ili ovalni oblik predstavlja raritet: okrugli prozor je znatno skuplji od kvadratnog. Mlijeko smo naučili percipirati u kockastoj ambalaži. Postoje i napori dizajnera da vino ponude u tzv. tetrapaku. Ovi multipli okruglih formi nude bogatstvo slučajnih gestualnih tekstura svakog pojedinačnog segmenta rada. Vatra, u obliku temperature bitan je faktor zgušnjavanja smjese i pretvorbe u palačinku.

Burul Vedran

Vedran Burul, sklon meditativnim fotografskim promišljanjima, kao motiv pronalazi odsluženu loptu, olupinu lopte. Tom predmetu osnovni uvjet života, ujedno i funkcije jest cijelost: ispunjenost zrakom daje mu život. Izvanjskost bez funkcionalnog sadržaja zaustavlja bivstvovanje. Tako lopta ne može skakati, kotrljati se, živjeti. Ostala joj je samo atraktivna vanjština. Dramatika ovog rada upravo je u skrivenoj poruci. Ovaj rad možemo doživjeti kao upozorenje. I najljepša forma bez biti nema cjelovitost. Nevidljiva i na prvi pogled nevažna, bit daje formi osobitu vrijednost. Samo zajedno, oblik i duša mogu funkcionirati. Ova tužna lopta govori o tome.

Ceric Kovacevic Samir 2

Samir Cerić Kovačević inicira razmišljanje o elementu vatri kroz prikaz plamena sa i bez predmeta koji ometa titranje plamička. Kao opravdanje za funkcionalnost plamena uzima cigaretu. Ovaj diptih možemo promatrati na dva načina. Kao bilješku estetike izdvojenog plamena i kao doživljaj plamena u funkciji. Diptih djeluje kao isječak video rada. U zatamnjenu atmosferu vedrinu unose plameni jezici. Intimnost atmosfere uvodi izbor objekta koji remeti jednakomjerni sjaj plamena. Iako remeti oblik plamena, cigareta – koliko god bila na zlu glasu – unosi refleks umirenja, opuštanja, razmišljanja. Dojam ovisi da li ste pušač ili nepušač.

cindric silvia

Silvia Cindrić predstavljena je radom koji pokušava označiti etno ozračje područja. Ovaj rad izveden je na komadu daske. Autorica pokušava predočiti ruralni smisao sa malo likovnih elemenata. Ona oblikuje stilizirane brežuljke sa stablima. Promatrač ne zna koja su to stabla pa može dozvati u sjećanje bilo koje stablo koje mu nešto znači. Jednostavnim postupcima autorica se približava poetici naive bez obzira na njenu educiranost. Atraktivnost podloge ona pokušava predstaviti kao bitnost. Dosjetka neobične podloge i jednostavnost postupka donosi zanimljiv rezultat.

dejanović Ivo

Ivo Dejanović slikarski obrađuje režirani motiv. Na radu raspoznajemo maramu ili šal ovješen o horizontalni držač ukrašen dekorativnom ženskom glavom. Čini se kao da je riječ o nekom faraonski urešenom portretu. Dojmljivost rada naglašena je izrezom, kadriranjem scene slično mogućnostima fotografske kamere. Umjetnik uspijeva postići realistički prikaz marame da nam se čini kao da je cijela scena ispred nas. Uz to, autor spaja pravu, realnu stvar sa idejom. Ovješena marama je realnost a završetak šipke sa likom žene može predstavljati ideju, želju, težnju. Ovaj rad svakako računa na maštovitost promatrača.

Dejanović Sasa

Saša Dejanović predstavljen je radom izvedenim nekonvencionalnim tehnološkim pristupom, kombinacijom slikarskog tretmana pozadine i crtanja geometrijskih oblika. Slika odaje ekspresivnost nadograđenu discipliniranim intervencijama. Rad označuju stilske značajke proizašle iz raspoloženja i osobnog stava / stanja umjetnika. Na prvi pogled može nam se učiniti da predstavlja kroki, skicu. No, snaga rukopisa kojeg autor zna zaustaviti u pravom trenutku potkrepljuje dojam završenosti djela. Uklapanje površine podloge i likovnih intervencija umjetnik čini vješto pa u rezultatu nudi logičnu i skladnu kompoziciju.

Dragojevic Sladjan

Slađan Dragojević na temu vode nudi zanimljivu fotografiju nastalu prije dosta godina. Na prvi pogled apstraktna šara pretvara se u kadar koji moramo dešifrirati. Javlja se nelagoda prikrivenošću vodene površine. Karakterističnu plavost vode prekriva biljni pokrov. Rascjep u prirodnom rastu postaje kompozicijski element. Narcis se ovdje ne bi mogao ogledati.

Hadzialjevic Burhan

Burhan Hadžialjević kao podlogu uzima geometrijski raster uklopljen u ručno rađen papir. Na njemu prikazuje simbole: crvenu petokraku a pokraj nje je na sličan način oblikovan križ. Pokraj i preko njih je raster listova i grančica. Ovaj diptih možemo doživjeti kao moguću buduću zastavu s atribucijama ekološki osviještene ideje. No, moramo se odlučiti da li petokraka ili križ. Čini se da će petokraka prevladati. Time, nam je barjak spreman, čeka se još hrabrost odluke. Možemo se osloniti na Bonamijev zaključak prema kojem “slike nisu više samo slike, već su i antropološke, političke i socijalne izjave” te da “umjetnici nisu političke vođe ali su vizualni lideri”. Jer, kroz njihove vizije možemo postići veću svijest o situaciji svijeta oko nas.

Isakovska Slavica

Slavica Isovska problematizira pojam komunikacija. Ona pronalazi i fotografskom kamerom bilježi pojam na stranici rječnika sinonima. Autorica zumira otisnuti pojam a ostatak teksta zamućuje. Znalački koristi tehnologiju za realizaciju ideje. I slika i riječ ili slovo jesu ponude komunikacije znakovima. Dosjetka kao moguća okosnica interpretacije ipak je podređena autorskom izričaju. Pored smislenih kvaliteta ovaj rad ima i kompozicijske kvalitete. Nepopularno zakretanje objektiva aparata ovdje je funkcionalno opravdano. Gradacija tonova obiluje prijelazima koji su također u funkciji značenja ali i likovnosti rada. Promišljanje, tematsko istraživanje, upotrijebljena tehnologija, postupak i rezultat u potpunom su skladu.

Kovacevic Goran

Goran Kovačević predstavlja se fotografijom koja odiše fascinacijom prirodne pojave. Autor, hrabro, uslijed prirodne nepogode izlazi na teren i fotografskom tehnikom bilježi stanje. Važno je primjećivanje. Vizualni rezultat je fascinantan jer, mi najčešće pred olujom pobjegnemo u neko skrovište. Tako bivamo zakinuti za viđenje koje je nerijetko raskošno poput motiva ove fotografije. Zahvaljujemo Goranu na bilješci. No, ipak ćemo i za slijedeće oluje ostati u dnevnom boravku.

Lovnicki Biserka

Biserku Lovnički predstavljamo akvarelom, laviranim crtežom manjeg formata. Umjetnica progovara gestom, a odmah zatim strpljivom preciznošću. Krokiji oblika ponuđeni su kao oslonac za doživljaj. Prepoznajemo likove, figure ljudi. Ovdje se na istovrijednom zadatku nalaze tehničke i tematske, autorske intervencije. Na radu djelom prevladavaju slučajnosti, iskorištavanje slučajnih nakupina pigmenta. Oblike raspoznajemo kao ne nužno povezanu grupu poput taloga sjećanja, reminiscencija na doživljeno. Događa se pomak od vidljivog ili zamišljenog oblika ka proživljenoj interpretaciji.

Lukani Lovorka

Pogled prema nebu bilježi Lovorka Lukani. Radi se o odličnoj fotografiji prijeteće nakupine oblaka koju autorica plasira u velikom formatu. Osim veličanstvenih atmosferskih događaja, ona bilježi i civilizacijske tekovine: u rad inkomporira žice dalekovoda. Upravo ta smetnja u kadru odaje konceptualni pristup. Ovaj pogled usmjeren ka nebu govori nam kako živimo u civilizaciji koja ne poštuje estetsko, već poštuje funkcionalno. Tehnologija je dvosjekli mač. U našem slučaju kablovi dalekovoda dijele nebo na segmente. Ovaj svojevrsni land art upozorava nas da zbog vlastitog komfora ne činimo previše u pogledu poštovanja prirode.

Merin Danko 1

Danko Merin u likovnom fundusu Grožnjan ostavio je jedan figurativan rad. Na njemu prepoznajemo portret ženskog bića koji nas ne ostavlja ravnodušnim. Osoba je definirana raskošnom odjećom i pokrivalom za glavu. No, unatoč toj raskoši, ne čini nam se da je benevolentna. Imamo osjećaj nekog zlopogleda. Nekog prijetećeg, zapovjednog znakovitog pogleda. Autor očito dobro barata likovnim tehnikama pa mu nije problem predstaviti stanje portretirane osobe. Promatraču preostaje da poželi ili ne poželi posjedovati ovaj portret na zidu svog dnevnog boravka.

Ugussi Claudio

Claudio Ugussi: Ekspresije idejom tijeka / mijene, doživljajne reinterpretacije, preoblikovanja stvarnosti nalazimo u premisi rada autora Claudia Ugussia. Umjetnik polazi od realnog, od pejzaža kojeg štuje. Tijekom izvedbe odlazi u pojednostavljivanje redukcijom elemenata motiva. Ugussi se zaustavlja prije nego motiv sasvim nestane. Ovaj odličan uradak podcrtava ideju projekta u kojem je predstavljen: promišljanje teme metafore tijeka.

Vilic Merin Zrinka

Zrinka Vilić Merin predstavlja drvored. U dijelu rada ona znalački, figurativno interpretira oblike. No, prema rubovima, sliku ostavlja ogoljelom od detalja. Moguće ekološke konotacije javiti će se pogledom na rad. Pored toga, autorica demistificira slikarstvo ne želeći u potpunosti naslikati realnost. Promatraču ostavlja na volju što će zamisliti kao motiv lijeve i desne strane kompozicije. To može ostati maglovito područje ali i provokativno preispitivanje slikarstva kao zanata.

Kustos projekta Eugen Borkovsky, XII. 2014.

Impressum: Izdavač / Editore: Grad Buje / Citta di Buie; Za izdavača / Per gli editori: Edi Andreašić; Organizacija: Slađan Dragojević, voditelj programa GG Orsola Buje; Curator / tekst / Il testo: Eugen Borkovsky; Lektura (HR): Doris Pandžić; Naslovnica / Copertina: Claudio Ugussi, detalj; Design: studio E.V.B.; Tisak / Stampa: Comgraf, Umag; Naklada / Tiratura: 200; Realizirano / Realizzato: XII. 2014.; info: www.akademija-art.hr
INFO: Slađan Dragojević, voditelj programa GG Orsola Buje