Ove godine župa Svetoga Jurja mučenika u Đurđevcu obilježava nekoliko „okruglih” obljetnica

đurđevac barokna crkva kolorirana razglednica

Prije 85 godina dovršena je izgradnja današnje župne crkve sv. Jurja koja je posvećena 10. studenog 1929. godine. Na veličanstvenoj svečanosti bio je i ondašnji zagrebački nadbiskup dr. Antun Bauer, a posveti je prisustvovalo više od deset tisuća vjernika. Kao sjećanje na taj događaj u organiziran je prvi stručni skup na kojemu će deset sudionika iznijeti najnovija istraživanja o povijesti crkve koja je od velike važnosti za čitavu Podravinu.

O povijesti đurđevačke župe od najstraijih spomena u srednjem vijeku pa do kraja ranoga novoga vijeka govorit će dr. Hrvoje Petrić. O povijesti župe u XIX. stoljeću govorit će Nikola Cik, dok će Dorotea Jendrić približiti istraživanja o crkvenom inventaru. Najnovija, dosad neobjavljena istraživanja iznijet će Vladimir Miholek, Ivica Rakić, Lea Linarić, dr. Dragutin Feletar, Mihaela Cik, Leopold Rupnik, , te Đuro Janči koji će podsjetiti na župnika Jakova Novosela (1900-1956) za čijega se službovanja gradila današnja crkva.
Uz 85. obljetnicu posvete župne crkve obilježit će se još nekoliko značajnih obljetnica iz povijesti đurđevačke župe. Naime, ljetos se navršilo 190 godina otkako je crkva ponovno pod patronatom sv. Jurja, jer je do tada bila pod nebeskom zaštitom Blažene Djevice Marije od Navještenja. Ta stara barokna građevina bila je na mjestu današnje , a porušena je 1928. godine. Kao jedini znak, simbol stare crkve sačuvan je zvonik koji je dijelom pregrađen i na mjestu lukovice prilagođen jednostavnijem graditeljskom slogu koji je odredio arhitekt Podhorsky. Iznad ulaznih vrata na tornju stoji godina izgradnje 1774., a s obzirom da se broji 240 godina njegova podizanja, drži se najstarijom sakralnom građevinom u Đurđevcu.

đurđevac rusenje crkve

Tim obljetnicama možemo pribrojiti 680. obljetnica prvog spomena župe i crkve sv. Jurja na području srednjovjekovnog đurđevečkog naselja. Riječ je o popisu župa Zagrebačke biskupije koji je 1334. godine sastavio zagrebački kanonik Ivan. Međutim, kao i mnoge župe i naselja u Podravini tako je i župa u srednjovjekovnom Đurđevcu propala tijekom provala Osmanlija u naše krajeve u XVI. stoljeću, a naselje je preseljeno na današnju lokaciju. Nakon prestanka borbi s Osmanlijama u Podravini i stabilizacije granice, u Đurđevcu su župu obnovili franjevci u prvim desetljećima XVII. stoljeća. Povijesni izvori svjedoče da se to dogodilo najkasnije 1614. godine, iako u historiografiji još nije pouzdano potvrđeno.

U pastoralnoj dvorani Župnoga dvora otvorena je izložba arhivskih dokumenata, rijetkih fotografija, te očuvanih umjetnina iz interijera porušene barokne crkve koje se javno pokazuju prvi put. Izložbu je koncipirala Lea Linarić, povjesničarka umjetnosti, a predstavljen je mali dio sačuvanog arhivskoga materijala koje prate pisani tragovi iz doba izgradnje današnje župne crkve koji su pohranjeni u župnom arhivu. Posebno su zanimljive reprodukcije fotografija koje prikazuju staru i današnju župnu crkvu, pogotvo tijekom rušenja jedne i izgradnje druge crkve 1928. i 1929. godine, a koje su sakupili brojni đurđevački kolekcionari koji su građu posudili za izložbu.

Za organizacijski odbor
Nikola Cik

đurđevac barokna crkva