Izložba fotografija Nine Đurđević: Priroda i društvo

nina djurdjrvic 3

nina djurdjrvic 3

U utorak, 4. studenog u 19 sati u Galeriji Karas u Zagrebu, u Praškoj 4, otvara se izložba fotografija Nine Đurđević „Priroda i društvo”.

foto-galerija

Nina Đurđević (1980.) diplomirala je na Akademiji dramske umjetnosti Zagreb (2008.) i završila Master program za fotografiju, Akademije umetnosti Novi Sad (2013.). Iza sebe ima 18 samostalnih i više skupnih izložbi. Fotografije iz serije objekt(iv)na nalaze se u fundusu Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu.

nina djurdjrvic 1

Nova serija Nine Đurđević je pravo „svježe čudo iznenađenja”. Višegodišnja rekonstrukcija autoportreta kao izraza smisla i izvorišta priče koju svaka serija pripovijeda u jednom dahu, primaknula se svijetu izvan okidača objektiva, iako s prepoznatljivim autorskim elementima kao što su oštrina linija, perceptivna sugestivnost i fotografski izraz u svojstvu fabularne dekonstrukcije vizualnog.

„Priroda i društvo” predstavlja jedinstven ciklus diptiha u kojima se gledaočeva (čitaočeva) pažnja dijeli na detalj i total, misao balansira između odobravanja i negiranja, utisak se svodi na prvobitno oduševljenje i promišljanje iz drugog plana, zaključak navodi na otuđenost isto koliko i na povezanost, a jednostavan gledaočev aftertaste nakon pregledavanja serije se rasipa između prihvaćanja i osude. Dajući nam uvid u samostalni detalj prirodnog (divljeg, netaknutog) pejzaža, a potom i u njegovo društveno (neprirodno, ljudskom rukom stvoreno) okruženje, Nina nas više nego ikad propituje, zamišlja, provocira i navodi na niz (oprečnih) zaključaka. Mehanizmom jednostavne tranzicije koja najprije percipira gotovo divlji motiv poput mjesečine, stab(a)la ili pepeljasto-sivog neba sa ugaslim sunčevim lamentom, a potom vrhove kuća, cestu ili okno prozora u čijem širem dometu se prethodni motivi nalaze, autorica jednostavnim i jednosmjernim jezikom pokušava povezati/razdvojiti prirodno i ljudsko okruženje. Time se postiže dvostruki efekt i može se zaključiti da je priroda neodvojivi, kultivirani dio ljudskog društva, ali i obrnuto. Da je čovjek, svojim utjecajem i svojim doprinosom neodvojivi (nadređeni?) sudionik u prirodnim pejzažima i procesima.

No, kakav je, zapravo, odnos između čovjeka i prirode u seriji „Priroda i društvo”? Jesu li prekrasni detalji naizgled netaknutog krajolika melankolični ukrasi izgubljenog raja na koji smo prvobitnim svjesnim uplivom zaboravili kolonizirajući ljepotu, eros i divljinu zarad vlastitih potreba i (svakako uzvišenih) ciljeva? Jesu li prozori, zgrade, tvornice i svi ostali urbani konstrukti samo dobronamjerna, neizbježna pozadina i novi rezervati endemske, ugasle ljepote Majke Zemlje? Predstavljaju li čovjek i njegovo (prirodno) okruženje, slučajno ili sasvim nasilnim procesima metaforu vječnog kruga Jina i Janga koji utjelovljuje ujedinjene suprotnosti čiji se viši smisao svodi upravo na koegzistenciju i međusobnu isključivost/ujedinjenost istih? Pitanja je mnogo, mogućih odgovora još više.

Upravo u tome leži smisao ove serije. Ona pokreće na razmišljanje o tome što sve stoji između jasnih i oštrih linija razdvojenosti jedinstvenog prirodnog krajolika i isto tako jasne i autentične pozadine društvenog okoliša. Da je kojim slučajem situacija obrnuta i da su dijelovi ljudskog konstrukta (poput smeća ili usamljenih građevina u divljini) smješteni u kontekst nepreglednih prirodnih prostranstava, osjećaj vezan za doživljajnu percepciju Nininih fotografija bio bi drugačiji, ispunjen nadom. Ovako se čini da je nada unaprijed žrtvovana u korist nepredvidivih promišljanja vezanih za predviđanje budućeg odnosa između prirode i društva. Ali najbolje je zaboraviti potencijale i fokusirati se na (ogoljenu) jasnu svakodnevicu. Gdje god da se nalazite, što god da radite, okruženi ste i prirodom i društvom. I više od toga – vi ste priroda i društvo. U isto vrijeme, na sasvim istom mjestu. Možda odatle avantura koju nam je priredila Nina Đurđević i treba početi.

Radmila Ercegovac

nina djurdjrvic 2