Pastuović Aleksić Vlasta

Uzorak Slike

Pogledajte galeriju slika!

Vlasta Pastuović Aleksić rođena je 1963. godine u Sisku. Umjetničkim radom kontinuirano se bavi od 1989. godine. 2000. godine primljena je u članstvo HRVATSKOG DRUŠTVA LIKOVNIH UMJETNIKA – HDLU-a, čime joj je priznat status slikarice. Iste godine primljena je i  u članstvo ZADRUGE LIKOVNIH UMJETNIKA HRVATSKE-LIKUM-a. 2003. godine postaje članicom HRVATSKOG KERAMIČARSKOG UDRUŽENJA "KERAMEIKON" iz Varaždina.  

 

Radovi joj se nalaze u stalnim postavima kulturnih i gospodarskih ustanova te u privatnim zbirkama u zemlji i inozemstvu (Njemačka, Kanada, Italija, Francuska).
Živi i radi u Zaprešiću. 

 

Uzorak Slike

U saću Vlastine slike kumulira se ljepota, ljepota koju podržava i materijal i boja. Svila i zlatne niti crtovlja »pejzažno« dišu u novu razinu postojanja u kojem nema ni oporog, ni grubog, ni tjeskobnog. Ozračje poetskog vlada u lirskoj konotaciji djela. Spomenuta ornamentalnost »formi« dio je toga osobnog svijeta. Oblici blage geometričnosti (uglatog ili kružnog obrisa) dodiruju se ili slobodno kreću u prostoru, povezani spletom linija. Otmjenost i slikarska delikatnost iščitava se u rafiniranom potezu koji u svojoj eleganciji podsjeća na secesijsku profinjenost. Vlasta Pastuović našla je mjeru dinamičnosti likovnog polja i mogućeg idealiziranog svijeta (u kojem je pjev ptica ono najglasnije što se može čuti), odmjerene likovne vitalnosti i zaustavljenog vremena.
Stanko Špoljarić, povjesničar umjetnosti, iz predgovora za izložbu »Stablo u imaginarnom vrtu«
u knjižnici »Bogdan Ogrizović« u Zagrebu, 1999.

 

 
Vlastina se slikarska priča raspliće na tragu odmjeravanja između lirske intime i dekorativne stilizacije. Krošnjoliki svijet u preplitanju granja i lišća, ptica i cvijeća, poput raskošnog aranžmana sve je blistavo, radosno i podatno u treperenju trenutka, sve raste, buja i pulsira u preljevima boja, u šarenilu i razigranosti. Imaginarno postaje mjera njezina svijeta. Kombinira, oblikuje, slaže i crta dok konačno ne postigne željeni učinak, dok konačno ne stvori vlastiti poredak likovnih vrijednosti: prostor mjerljiv mjerilima duha, onaj u koji se mogu naseliti stvari mašte i sna, koji može nesputano istraživati mogućnosti, iluzionizirati odnose, omjere i veličine, u kojem će stvarnost ostati tek ishodište sanjanog i naslućenog, tvarnost nestvarnog. Plijeni pozornost preobrazbama zadanih motiva. Poseže za fluidnim materijalom i linearnom interpretacijom konkretnog opažaja. Razlijevaju se i prožimaju boje na mekoj, glatkoj podlozi svile izrezanoj u fragmente i apliciranoj na ručno rađeni papir grublje površinske teksture. U novoj situaciji plošnih odnosa traži se komunikacija s podlogom, uslojava se prostor koji nije obuhvatljiv mrežom perspektive. Strogo crtovlje kao integralni dio slike, poput vitrajnog obruba svija stilizirane forme raslinja, ispisuje granice prostora, prikuplja, prizemljuje, učvršćuje za podlogu i drži na okupu, ističe zasebne dionice i izdvojene pojedinosti, zaustavlja širenje i rast, dovodi u red i sklad, sabire i pretače segmente jedne beskrajne slike koja slijedi zanos, radost i iskrenost stvaranja. Po nekom crnom ili zlatnom kodu omeđuje prostor boje, opisuje formu, zasićuje kompoziciju na čitavom prostoru slike. Tako se u uzajamnom govoru i napetom kretanju crte i boje, u ritmičnom zatvaranju i otvaranju prostora, u kontroliranom i pomalo ukočenom hodu ovih faktora forme iščitava značenje i smisao jednog likovnog stava i sustava. Plošni oblici oslikane svile (gradbeni materijal njenih kolaža) segmentirani u stilizirane sklopove tvore cjelinu prema autonomnim likovnim odrednicama dodavanja, prerastanja, sažimanja i umnažanja. Dio nosi cjelinu, cjelina diše svakim svojim elementarnim dijelom. Negdje nešto iščezne da bi se pojavilo u novom sloju iščitavanja. Ornamentalno i dekorativno pritom dobiva novu dimenziju na razini osobne poetike. Vlastina pokretačka snaga je ideja. U cjelini kolažnih kompozicija nekonvencionalno i ležerno vodi vlastitu interpretacijsku nit, onu koja dopušta oblikotvornu i kolorističku otvorenost i slobodu, te onu koja nameće crtačku kontrolu i stegu.
Branka Arh, povjesničarka umjetnosti, recenzija izložbe kolaža, galerija «Juraj Klović» u Rijeci, 2001.

Tehniku kolaža možemo smatrati tradicionalnom. Nastala je u kubizmu, a 1914. godine preuzimaju je talijanski futuristi. Enrico Prampolini, učenik Carla Care, poslije 1914. godine proširio je katalog materijala za kolaž dajući na raspolaganje tekstil i kemijske materijale, dok je "Dada" ponudila fragmente fotografija i razglednica. Zapravo, kolaž je sastavljen od raznih materijala u kojima su vidljivi kontrasti tvrdog i mekog, prostornog i plošnog, transparentnog i neprozirnog.

Vlasta Pastuović Aleksić ima hrabrosti predstaviti se u ovoj tehnici koja egzistira skoro jedno stoljeće. Za slikaricu život ima smisao, i to smisao koji joj nameće umjetničko stvaranje. To osjećanje snagom svoga zanosa rađa duhovne oblike. Vlasta nastoji rekonstruirati vanjski  svijet pojavnosti u novu prirodu koja se zove slika. Slika je za nju sublimat unutarnjih opservacija duše.
Vlasta izbjegava mimezis kako bi dobila na ekspresiji boje i otvorila prozore mašti i imaginaciji. U svojim kolažima ona slavi Floru. Oslikanu svilu slikarica izrezuje te je zatim lijepi na ručno rađeni papir raznih boja i tekstura, koji je dobro ugođen prema paspartuu. Razigrani i dopadljivi cvjetni oblici u ritmu  se redaju po horizontali, obrubljeni stiliziranim zlatnim nitima što zatvaraju tonski kolorirane plohe, koje se suprotstavljaju fluidno nježnom drugom planu. Dinamika obrisne zlatne linije priziva atmosferu dekorativne secesije. Krošnje, cvjetovi, listovi, stapke, sve je u funkciji dekoracije koja na momente postaje sama sebi cilj.
Harmonija boja i oblika postaje glavni likovni siže njezinih kompozicija. Taj siže zapravo je sredstvo kojim se naša pažnja vezuje uz pojavne oblike koji nas potiču da proniknemo u njih i da dopremo do njihova duha. Tematski sadržaj bogato varira kroz nepresušne ornamentalno dekorativne oblike. Kontrapunkt plošnog i linearnog dosjetljivo se prožima tijekom ovoga opusa. Crtačke stilizacije raskošnih cvjetova podsjećaju na likovnost vezenih zidnjaka.
Vlasta gradi izmaštani i nestvarni lirski svijet krošnji i cvjetova koji svojim oblicima i bojama pulsiraju radosne trenutke postojanja. Nešto je svečano i slavljeničko u tim pitoresknim krošnjama sjećanja na ona vremena kada je cvijeće ljepše mirisalo, kada su tekli bistri potoci, kada se zbog ubranog cvijeta u šumi nisu bunili zaštitari prirode. Vlasta nam je darovala ovu svoju izložbu poput jednoga velikoga intimnog cvijeta svojih osjećaja da shvatimo upotrebnu vrijednost neupotrebnog.
Nekada davno, kada je prvi čovjek ženi poklonio prvi cvijet, on se zapravo uzdigao iznad svojih sirovih strasti i osvijestio pojam lijepoga. Od tih vremena pojam lijepoga postao je imanentan ljudskom rodu.
Mladen Mitar, povjesničar umjetnosti, predgovor za izložbu »Svilena priroda« u knjižnici »Bogdan Ogrizović« u Zagrebu, 2005

Uzorak Slike

SAMOSTALNE IZLOŽBE:
1991. Izložbeni prostor knjižare «Prosvjeta», Zagreb /ulja na platnu i keramika/
1994. Izložbeni prostor knjižnice Novi Zagreb, Zagreb /akvareli i keramika/
1995. Izložbeni prostor knjižnice Dubrava, Zagreb /ulja na platnu i akvareli/
1997. Galerija « Kordić» ,Velika Gorica /ulja na platnu/
1997. Izložbeni prostor Gradske knjižnice, Zagreb / keramika/
1997. «Ville de Turckheim» , Turckheim, Francuska /ulja na platnu/
1998. Galerija «Otvoreno učilište», Zagreb /ulja na platnu/
1998. Galerija «Kupola » Gradska knjižnica, Zagreb /kolaži/
1998. Galerija «U predvorju», Direkcija HŽ-a, Zagreb /kolaži/
1999. Izložbeni prostor knjižnice i čitaonice «Bogdan Ogrizović», Zagreb /kolaži/
2001. Galerija «Juraj Klović», Rijeka /kolaži/
2003. Kavana «Waldinger» Osijek, /kolaži/
2004. Izložbeni prostor knjižnice i čitaonice «Bogdan Ogrizović», Zagreb /kolaži/
2005. Galerija «Ulrich», Zagreb, /ulja na platnu i ultralesu/
2005. Caffe galerija «Franck», Zagreb, /kolaži/
2006. Galerija «U predvorju», Direkcija HŽ-a, Zagreb, /kolaži/
2006. Portret galerija – LIKUM, Zagreb /keramika/

SKUPNE IZLOŽBE (IZBOR)
1997. Expo Art ’97, Hotel de Ville, Turckheim, Francuska
2001. Galerija «Nova Forma» , LIKUM, Zagreb /
2002. Godišnja izložba radova članova LIKUM-a, galerija «Ulrich», Zagreb
2003. Godišnja izložba radova članova LIKUM-a, galerija «Ulrich», Zagreb
2003. Godišnja izložba keramike članova «Kerameikon-a», galerija «Doraart», Varaždin
2004. Godišnja izložba radova članova LIKUM-a, galerija «Ulrich», Zagreb
2004. Izložba recentnih radova članova HDLU-a, Dom HDLU-a , Zagreb
2005. Izložba recentnih radova članova HDLU-a, Dom HDLU-a, Zagreb
2005. Izložba pod nazivom "Tjedan malog formata"u organizaciji udruge za umjetnost i kulturu „Vallis Praenobilis" , Soultzmatt-Winzfelden, Francuska
2006. Izložba recentnih radova članova HDLU-a, Dom HDLU-a, Zagreb

Akademija-Art.hr